Ubucuruzi mu Rwanda

Kubijyanye na Wikipedia

Ingufu n'amashanyarazi[hindura | hindura inkomoko]

U Rwanda rwateye intambwe nini mu kuzamura amashanyarazi mu kinyejana cya 21 . Umubare munini w'ibice bishya byahawe amashanyarazi binyuze mu kwagura ibikorwa remezo .

Kugabanuka kw'amashyamba amaherezo bizahatira abanyarwanda guhindukirira amasoko ya peteroli uretse amakara yo guteka no gushyushya . Urebye ubwinshi bw'imigezi n'ibiyaga , ubushobozi bw'amashanyarazi ni bwinshi . mu Rwanda rukoresha umutungo kamere binyuze mu mishinga ihuriweho n'amashanyarazi n'Uburundi na Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo.

Inganda[hindura | hindura inkomoko]

Urwego rw'inganda ruratera imbere, rutanga 16 % bya GDP muri 2012. [1]

Uruganda rukora inganda rwiganjemo umusaruro usimbura ibicuruzwa biva mu mahanga. Ibigo binini bitanga byeri, ibinyobwa bidasembuye, itabi, amasuka, ibimuga, isabune, matelas, umuyoboro wa pulasitike, ibikoresho byo gusakara, n'amazi icupa. [2] Ibindi bicuruzwa byakozwe birimo ibikomoka ku buhinzi, ibinyobwa bito , isabune, ibikoresho, inkweto, sima, ibicuruzwa bya pulasitike , imyenda n’itabi . [23]

Ubukerarugendo na serivisi[hindura | hindura inkomoko]

Photograph depicting female adult gorilla with a baby on her shoulders, surrounded by green foliage
Ingagi zo mu misozi muri Parike y'Ibirunga .

Urwego rwa serivisi mu Rwanda rwagize ibibazo mu mpera z'imyaka yo muri 2000 kubera ko amabanki yagabanije inguzanyo ndetse n'imishinga yo gufasha mu mahanga n'ishoramari bikagabanuka . [40] Urwego rwongeye kwiyongera mu mwaka wo muri 2010 , ruba urwego runini mu gihugu ku musaruro w’ubukungu kandi rutanga 43,6 % by’umusaruro rusange w’igihugu . [23] Abaterankunga bo mu rwego rwa gatatu barimo amabanki n’imari , ubucuruzi bw’ibicuruzwa n’ibicuruzwa , amahoteri na resitora, ubwikorezi, ububiko, itumanaho, ubwishingizi , imitungo itimukanwa, serivisi z’ubucuruzi n’ubuyobozi bwa Leta harimo uburezi n’ubuzima . [40]

Ubukerarugendo ni bumwe mu bukungu bwihuta cyane mu bukungu kandi bwabaye igihugu cya mbere mu kwinjiza amadovize mu gihugu mu 2011 . [41] Nubwo umurage wa jenoside, igihugu kigenda kibonwa ku rwego mpuzamahanga nk'ahantu heza ; Ubuyobozi bushinzwe abinjira n’abinjira n’abasohoka bwanditse abantu 405.801 basuye igihugu hagati [42] Mutarama na Kamena 2011 ; 16% muri bo baturutse hanze ya Afurika . Amafaranga yinjira mu bukerarugendo yari miliyoni 115,600.000 z'amadolari hagati [43] Mutarama na Kamena 2011; abakora ibiruhuko batanze 43 % byinjira, nubwo ari 9 % gusa [43] .

U Rwanda ni kimwe mu bihugu bibiri gusa ingagi zo mu misozi zishobora gusurwa neza; ingagi ikurikirana muri parike y’ibirunga ikurura abashyitsi ibihumbi ku mwaka, biteguye kwishyura ibiciro bihanitse. [44] Ibindi bintu bikurura abantu harimo: Ishyamba rya Nyungwe, ryitwa chimpanzees, Ruwenzori colobus n’izindi primates, resitora y’ikiyaga cya Kivu, na Akagera, ikigega gito cya savanna mu burasirazuba bw’igihugu. [45]

Ubukerarugendo bw'u Rwanda bushingiye ku bikurura pariki y'ibirunga ( PNV ) hamwe n'ibirunga bitandatu ndetse n'abaturage barinzwe n'ingagi zo mu misozi zizwi cyane na Dian Fossey . Byongeye kandi, ubukerarugendo bwerekeza muri Afurika yo hagati igishanga kinini gikingiwe na pariki ya Akagera, hamwe n’abaturage ba hippopotami, inyamanswa ya cape, imparage, inzovu, elande, n’andi matungo manini y’imikino. Ubukerarugendo bujyanye n’inyoni bufite ubushobozi bwo kwiteza imbere cyane cyane muri parike y’igihugu ya Nyungwe, mu mashyamba manini manini adacibwa muri Afurika. Pariki ya Nyungwe ibamo amoko arenga 300 y’inyoni. Kandi ubwoko butandukanye bwubuzima bwo mwishyamba nabwo.

Ubucuruzi

Inzibutso nyinshi zijyanye na jenoside yo mu Rwanda zatangiye kubyara ubukerarugendo bukomeye. Urugero, Urwibutso rwa Jenoside rwa Gisozi mu Karere ka Gasabo ka Kigali - ahashyinguwe abagera ku 300.000 bazize jenoside - rufite ahantu hamwe n’imurikagurisha rya jenoside bifitanye isano n’isomero kandi rifite gahunda yo guteza imbere ikigo cyigisha ku mateka ya jenoside. Ikindi kigo gikomeye cy’urwibutso kijyanye na jenoside gikurura ba mukerarugendo ni Urwibutso rwa Jenoside rwa Jenoside rwa Murambi rwubatswe mu cyahoze ari ishuri ry’ubuhanga rya tekinike rya Murambi aho abantu 45.000 biciwe naho skeleti 850 hamwe n’ibisigazwa by’abapfuye byerekanwa.

Ibindi bibanza bibiri by’urwibutso bifitanye isano na jenoside biri mu Karere ka Kicukiro : Urwibutso rwa Jenoside rwa Rebero ahashyinguwe abantu 14.400 n’urwibutso rwa Jenocide rwa Nyanza-Kicukiro aho abantu 5000 bishwe nyuma y’uko abasirikare b’Ababiligi bakoreraga mu ngabo z’umuryango w’abibumbye zishinzwe kubungabunga amahoro babatereranye. Mu Ntara ya Kibungo, ahabereye ubwicanyi bwa Nyarubuye niho hari Urwibutso rwa Jenoside rwa Nyarubuye aho abagera ku 20.000 bishwe nyuma yo guhungira muri kiliziya Gatolika ya Roma ndetse no mu ngo z'ababikira n'abapadiri bahari.

Imibare yamateka[hindura | hindura inkomoko]

Imbonerahamwe ikurikira irerekana ibipimo ngenderwaho byubukungu muri 1980–2017. [3]

Umwaka 1980 1985 1990 1995 2000 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017
GDP muri madolari



(PPP)
2.11 Bln. 3.66 Bln. 3.96 Bln. 2.96 Bln. 5.00 Bln. 8.28 Bln. 9.32 Bln. 10.30 Bln. 11.68 Bln. 12.50 Bln. 13.58 Bln. 14.94 Bln. 16.56 Bln. 17.62 Bln. 19.30 Bln. 21.24 Bln. 22.80 Bln. 24.62 Bln.
GDP kuri buri muntu muri madolari



(PPP)
453 643 614 541 667 938 1.036 1,120 1,229 1.289 1.358 1.465 1.577 1.640 1.754 1.884 1.973 2.080
Ubwiyongere bwa GDP



(nyabyo)
−3.6 % 5.5 % 0.4 % 24.5 % 8.4 % 9.4 % 9.2 % 7.6 % 11.2 % 6.3 % 7.3 % 7.8 % 8.8 % 4.7 % 7.6 % 8.9 % 6.0 % 6.1 %
Ifaranga



(ku ijana)
7.2 % −1.1 % 4.2 % 56.0 % 3.9 % 9.1 % 8.8 % 9.1 % 15.4 % 10.3 % 2.3 % 5.7 % 6.3 % 4.2 % 1.8 % 2.5 % 5.7 % 4.8 %
Umwenda wa Leta



(Ijanisha rya GDP)
. . . . . . . . . 120 % 103 % 67 % 24 % 24 % 19 % 20 % 20 % 20 % 20 % 27 % 29 % 33 % 37 % 41 %

Reba kandi[hindura | hindura inkomoko]

Rusange:

Reba[hindura | hindura inkomoko]

  1. "Annual Report 2019–2020" (PDF). Archived (PDF) from the original on 2021-03-24. Retrieved 2020-12-23.
  2. "Latest Global Tenders and Bids". Global Tenders (in Icyongereza). Archived from the original on 2022-04-01. Retrieved 2022-04-16.
  3. "Report for Selected Countries and Subjects" (in American English). Archived from the original on 2020-07-30. Retrieved 2018-09-07.

Imirimo yatanzwe[hindura | hindura inkomoko]

 

Ihuza ryo hanze[hindura | hindura inkomoko]