Urwibutso rwa Jenoside rwa Murambi


Urwibutso rwa Murambi ni rumwe mu nzibutso z’ingenzi zibitse amateka ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994 mu Rwanda. Ruherereye mu majyepfo y’u Rwanda, hafi y’umujyi wa Nyamagabe umurenge wa Cyanika, akagari ka Murambi, mu mudugudu wa Gasiza[1].
Ahubatse uru rwibutso hahoze hari ishuri rya tekiniki rya Murambi, aho Abatutsi benshi bari bahahungiye bizeye ubuhungiro n’umutekano mu gihe cya jenoside., barahiciwe mu buryo bw’agashinyaguro, bikaba ari kimwe mu byabayeho by’agahinda gakomeye mu mateka y’u Rwanda.
Mu rwibutso rwa Murambi haruhukiye imibiri y’Abatutsi bishwe bazira uko bavutse muri Jenoside mu 1994, barenga ibihumbi 50, aho guhera tariki 21 Mata 1994 biciwe mu ishuri ryisumbuye ryari ricyubakwa.[2] Muri iki gihe, Urwibutso rwa Murambi ni ahantu ho kwibuka no gusigasira amateka, hagamijwe guha icyubahiro abazize jenoside Yakorewe Abatutsi no kwigisha abakiriho akamaro ko kurwanya ingengabitekerezo yayo, bityo hubakwa ejo hazaza harangwa n’amahoro n’ubumwe.[3][4]
Uko Rwabayeho
[Hindura | hindura inkomoko]Uru rwibutso ni rumwe mu nzibuto esheshatu zizwi cyane mu Rwanda bibukiraho Jenoside yakorewe Abatutsi mu w' 1994 mu Rwanda . Ahandi ni Urwibutso rwa Kigali ku Gisozi, Urwibutso rwa Ntarama,Urwibutso rwa Jenoside rwa Nyamata, Urwibutso rwa Jenoside rwa Bisesero n'urwibutso rwa Jenoside rwa Nyarubuye . [5]

Aha niho habereye ubwicanyi mu gihe cya jenoside yakorewe Abatutsi yo mu 1994. Igihe ubwicanyi bwatangiraga, abatutsi bo muri ako karere bagerageje kwihisha mu rusengero rwaho. Icyakora, umwepiskopi (umushumba wa kiliziya muri diyosezi) n'umuyobozi w'akarere babashukishije umutego babohereza mu ishuri rya tekiniki, bavuga ko ingabo z'Abafaransa zizabarindira. [6]
Ku ya 16 Mata 1994, abarenga abatutsi 65,000 bagiye mu ishuri. Abatutsi bamaze kuhagera, nta mazi cyangwa ibiryo byatanzwe. Ibi byakozwe kugirango abaturage bafite intege nke zo kwirwanaho. Nyuma yo kwirwanaho iminsi mike bakoresheje amabuye, abatutsi barengewe ku ya 21 Mata. Abasirikare b'Abafaransa baburiwe irengero maze ishuri ryibasirwa n’intagondwa z’Abahutu Interahamwe . Abatutsi bagera ku 20.000 biciwe kuri iryo shuri, kandi abashoboye gutoroka hafi ya bose bishwe bukeye ubwo bagerageza kwihisha mu rusengero rwegereye.
[7] Umubare w'abantu bapfuye bagera ku 50,000 watanzwe na guverinoma utabariyemo n'umubare w'imibiri yataburuwe, ndetse n'abatarashyinguwe mu cyubahiro. [8] Nk’uko umuyobozi w’urwibutso abitangaza, Abafaransa bazanye ibikoresho biremereye byo gucukura ibyobo byinshi aho hashyizwe imibiri ibihumbi. Bahise bashyira ikibuga cya volley ball hejuru yimva rusange kugirango bagerageze guhisha ibyabaye . Mu mibiri yerekanwe ubu harimo iy'abana n'impinja.
Abantu 34 gusa ni bo bitekerezwa ko barokotse ubwo bwicanyi bwabereye i Murambi. [6]

Urwibutso rwashinzwe ku ya 21 Mata 1995. rukaba rurimo imva 50,000. [6] Inyubako y'ishuri ubu ni inzu ndangamurage ya jenoside yerekana amagufwa hamwe n'imibiri ya bamwe mu bihumbi by'abantu biciwe mu Ntara ya Gikongoro mu 1994. Mu bushakashatsi yakoze ku nzibutso za jenoside yakorewe Abanyarwanda, Timothy Longman avuga ko nubwo imirambo yerekanwa i Murambi itangwa nk'iy'abantu biciwe aho, mu byukuri ko ari imirambo yazanywe i Murambi iturutse mu turere tuyikikije. Abiciwe i Murambi bashyinguwe mu mva rusange aho bari mu 1996. [9].
videwo ivuga ku mateka y'urwibutso rwa murambi[10]
Reba urwibutso
[Hindura | hindura inkomoko]Tembera urwibutso rwa jenoside yakorewe abatutsi muri Murambi hamwe n'urugendo rwo kuri murandasi (virtualtour) [11]
Amashakiro
[Hindura | hindura inkomoko]- ↑ https://igihe.com/amakuru/article/mbabazi-ari-gukora-urugendo-rwo-kwibuka-jenoside-rw-ibilometero-280-n-amaguru
- ↑ https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/umushinjacyaha-w-u-bufaransa-yababajwe-n-amateka-ya-jenoside-i-murambi#:~:text=Jean%2DFran%C3%A7ois%20Ricard%20mu%20Rwibutso%20rwa,mu%20ishuri%20ryisumbuye%20ryari%20ricyubakwa.
- ↑ https://www.nyamagabe.gov.rw/default-title-9/kwibuka28-mu-rwibutso-rwa-jenoside-rwa-murambi-hibutswe-abarenga-50000-bahashyinguye
- ↑ https://ibuka.rw/memorial-sites/murambi
- ↑ Sites mémoriaux du génocide : Nyamata, Murambi, Bisesero et Gisozi, UNESCO, Retrieved 2 March 2015
- 1 2 3 Murambi Memorial, GencideArchiveRwanda.org, Retrieved 3 March 2016
- ↑ "Numbers (HRW Report - Leave None to Tell the Story: Genocide in Rwanda, March 1999)". www.hrw.org. Retrieved 2022-03-31.
- ↑ "Through A Glass Darkly". maps.cga.harvard.edu. Archived from the original on 2022-05-30. Retrieved 2022-04-04.
- ↑ Longman, Timothy. Memory and Justice in Post-Genocide Rwanda. New York: Cambridge University Press, 2017, pp. 6-7.
- ↑ https://www.youtube.com/watch?v=zgCSIAr3hJo
- ↑ http://gmvirtualtour.minubumwe.gov.rw/murambi/