AmadoraliIdorari rimweAmadolari atanuAmadolari ibihumbi bitanuamadorari ya amerika
Amadolari ya Amerika ( Afite ikimenyetso cya $ n'ikimenyetso cya USD, cyangwa US $ kugirango ayitandukanye n’andi mafranga y’amadolari; yitwa amadolari, amadolari y’Amerika, cyangwa amafaranga y’amadolari ) ni ifaranga ryemewe muri leta zunze Ubumwe z'Amerika n'ibindi bihugu byinshi. Itegeko ry’ibiceri ryo muri 1792 ryinjije amadorari y’Amerika ugereranije n’idolari rya feza rya Esipanye, ayigabanyamo igiceri 100, kandi yemerera gucukura ibiceri bivugwa mu madorari n’amafaranga. Inoti zo muri Amerika zitangwa muburyo bwi Notes, zizwi cyane ku cyatsi kibisi bitewe ahanini n’ibara ryatsi.
Politiki y’ifaranga muri Amerika ikorwa na Federal Reserve System, ikora nka banki nkuru y’igihugu.
Amadolari y'Abanyamerika yabanje gusobanurwa muburyo bwa bimetalike ingano na garama 24.057 ikaba ari ifeza nziza cyangwa, kuva 1837, yari garama 1.505 ya zahabu nziza, cyangwa amadorali 20.67 kuri troy imwe . Itegeko rya Gold Standard ryo muri 1900 ryahujije amadorari na zahabu gusa. Kuva muri 1934, ihwanye na zahabu ryavuguruwe kugeza kuri madorali 35 kuri troy imwe . Kuva muri 1971, isano yose ya zahabu yavuyeho. [1]
Kugeza ku ya 10 Gashyantare 2021, ifaranga ryakwirakwijwe hirya no hino ryageze kuri madorali y'Amerika 2.10, naho triyoni y'amadorali y'Amerika 2.05 yari muri Notes ya Banki nkuru y’igihugu ( biliyoni z'amadorali y'Amerika 50 zisigaye zari mu biceri hamwe na Noteri zo muri Amerika zishaje). [2]
Ingingo ya I, Igice 8 y'Itegeko Nshinga rya Amerika riteganya ko Kongere ifite imbaraga " amafaranga y'ibiceri ." [3] Amategeko ashyira mu bikorwa ubwo bubasha muri iki gihe yanditswe mu mutwe wa 31 w'igitabo cya Leta zunze ubumwe za Amerika, hakurikijwe ingingo ya 5112, igena impapuro zigomba gutangwaho amadorari y'Amerika. Ibi biceri byombi byagenwe mu gice nk 'isoko ryemewe mu kwishyura imyenda. [4] Amadolari ya Sacagaweyya ni urugero rumwe rw'amadolari y'umuringa, bitandukanye na Silive y'Abanyamerika ari ifeza nziza. Igice cya 5112 giteganya kandi gucukura no gutanga ibindi biceri, bifite agaciro kuva ku ijana kugeza ku madolari 100. [4] Ibindi biceri bisobanuwe neza mubiceri byamadorari y'Amerika .
[5] Ingigo ya I, Agace ka 9 y’Itegeko Nshinga iteganya ko Itangazo risanzwe na Konti y’ibyinjira n’amafaranga yose ya Leta bizajya bitangazwa buri gihe, Umubare w'amafaranga avugwa mu"Amatangazo" kuri ubu agaragara mu madorari y'Abanyamerika, bityo amadolari y'Abanyamerika ashobora kuvugwa nk'igice cya konti ya Amerika. [6] "Amadolari" ni rimwe mu magambo ya mbere yo mu gice cya 9, aho iryo jambo ryerekeza ku madorari ya Esipanye, cyangwa igiceri gifite agaciro ka munani ka Esipanye .
Amadolari ajyenda Ata agaciro,ukurikije bitikoweniIkibazo cy'ifaranga ry'intambara y'abanyagihugu mu madorari ari munsi ya amadorali 1, ni ukuvuga ifaranga rito, rimwe na rimwe ryitwa shinplasters .
Nubwo Abadage babaye abapayiniya muri New York ya none mu kinyejana cyo muri 17 gukoresha no kubara amafaranga mu madorari y’ifeza mu buryo bwa reichsthalers yo mu Budage n’Ubuholandi hamwe na leeuwendaalders yo mu Buholandi (amadolari y’intare), ni yo muri Esipanye y'Abanyamerika umunani hose. -igiceri nyacyo cyamenyekanye gusa nk'idolari kuva mu kinyejana cya 18. [16]
Imvugo (S) yo kuvuga (cyane nka cid yo mu Bwongereza kuri ipawundi ni siterlingi ) ikoreshwa kenshi yerekeza ku madorari y'ibihugu bitandukanye, harimo n'amadorari y'Amerika. Iri jambo, ryatangiye mu kinyejana cya 18, rishobora kuba ryarakomotse ku bucuruzi bw’uruhu rwabakoloni, cyangwa rishobora no guturuka ku ijambo rya pokeri .
Green back ni irindi zina, ryabanje gukoreshwa cyane cyane ku cyifuzo cyo gusaba mu kinyejana cya 19, cyacapishijwe umukara n'icyatsi inyuma, cyakozwe na Abraham Lincoln mu gutera inkunga Amajyaruguru mu ntambara y'abenegihugu . [17] Iracyakoreshwa mu kwerekana amadorari y'Amerika (ariko ntabwo ikoreshwa ku madorari y'ibindi bihugu). Ijambo green back rikoreshwa kandi n’itangazamakuru ry’imari mu bindi bihugu, nka Ositaraliya, [18]Nouvelle-Zélande, [19]Afurika y'Epfo, n'Ubuhinde . [20]
Inyemezabuguzi y'idorali ya America 1 yitiriwe buck cyangwa ingaragu .
Inyemezabuguzi ikoreshwa y'idorali ya America 2 idakunze kwitwa deuce, Tom, cyangwa Jefferson (nyuma ya Thomas Jefferson ).
Amadolari y'idorali ya America 5 rimwe na rimwe yitwa Lincoln, fin, fiver, cyangwa imyanya itanu .
Umushinga w'amadolari 10 rimwe na rimwe witwa sawbuck, ahantu icumi, cyangwa Hamilton (nyuma ya Alexander Hamilton).
Umushinga w'amadolari 20 rimwe na rimwe witwa kabiri, Jackson (nyuma ya Andrew Jackson ), cyangwa kagoma ebyiri .
Umushinga w'amadolari 50 rimwe na rimwe witwa yardstick, cyangwa inkunga, nyuma ya Perezida Ulysses S. Grant .
Umushinga w'amadolari 100 witwa Benjamin, Benji, Ben, cyangwa Franklin, bivuga ku ishusho ya Benjamin Franklin . Andi mazina arimo C-inoti (C kuba umubare wabaroma kuri 100), inoti yikinyejana, cyangwa fagitire (urugero fagitire ebyiri = y'idorali ya America 200).
Umubare cyangwa kugwiza y'idorali ya America 1.000 rimwe na rimwe byitwa grand mu mvugo mvugo, mu magambo ahinnye yanditse kuri G, K, cyangwa k (kuva ku kilo; urugero ry'amadorali 10k = y'idorali ya America 10,000). Mu buryo nk'ubwo, binini cyangwa igipande gishobora kandi kwerekeza ku y'idorali ya America 1.000 (urugero: "mirongo itanu nini" = y'idorali ya America 50.000).
Espanye ifeza umunani-nyayo cyangwa peso yo muri 1768
Ikimenyetso $, mubisanzwe cyanditswe mbere yu mubare, gikoreshwa ku madolari ya Amerika (kimwe nandi mafaranga menshi). iki kimenyetso cyari igisubizo cy'ubwihindurize bwikinyejana cya 18 cyubwihindurize bwanditse bwanditse kuri peso, izina risanzwe ryamadorari ya Esipanye ryakwirakwijwe cyane mu Isi Nshya kuva mu kinyejana cya 16 kugeza mu cya 19. P na s amaherezo yaje kwandikirwa hejuru atanga $ . [21][22]
Ikindi gisobanuro kizwi cyane ni uko gikomoka ku Nkingi za Hercules kuri Ikoti rya Esipanye y'idolari rya Esipanye . Izi Nkingi za Hercules ku biceri by'amadolari ya Espanye ifata ifaranga y'utubari tubiri duhagaritse ( || ) hamwe n'igitambara kizunguruka mu buryo bwa S.
John Maynard Keynes (iburyo) na Harry Dexter White mu nama yo gutangiza ikigega mpuzamahanga cy'imari muri 1946. Bagize uruhare runini mu gutegura ibiteganijwe muri gahunda y’imari nyuma y’intambara ku isi.
Itegeko Nshinga rya Amerika riteganya ko Congere ifite ububasha bwo "kuguza amafaranga ku nguzanyo z’Amerika." [25] Congere yakoresheje ubwo bubasha yemerera Banki nkuru y’imari ya Leta gutanga Inyandiko za Banki nkuru y’igihugu . Izo nyandiko "ni inshingano za Leta zunze ubumwe z’Amerika" kandi "zizacungurwa mu buryo bwemewe n'amategeko bisabwe mu ishami ry’imari ya Leta zunze ubumwe z’Amerika, mu mujyi wa Washington, Akarere ka Columbiya, cyangwa muri banki iyo ari yo yose". [26] Inyandiko za Banki nkuru y’igihugu zashyizweho n’amategeko nk'isoko ryemewe " ryo kwishyura imyenda. [27] Congere yemereye kandi gutanga andi moko arenga 10 y’inoti, harimo inoti ya Leta zunze ubumwe za Amerika [28] hamwe n’inoti ya Banki nkuru y’igihugu . Icyitonderwa cya Federal Reserve ni bwo bwoko bwonyine busigaye buzenguruka kuva mu myaka ya za 70 ku isi.
Inyandiko za Banki nkuru y’igihugu zacapiwe na Biro ishinzwe gushushanya no gucapa kandi bikozwe mu mpapuro za fibure (bitandukanye na fibure y'imbaho ikoreshwa mu gukora impapuro rusange). Inoti nini zatanzwe mbere yo muri 1928 zapimye, mu gihe inoti ntoya watangije muri uwo mwaka w'igipimo bigezweho. [29] Ibipimo by'ifaranga rigezweho (rito-rito) by'Amerika birasa n'ubunini bw'inoti za peso mzo muri philippine, inoti zatanzwe ku buyobozi bwa Leta zunze ubumwe za Amerika nyuma yo muri 1903, byagaragaye ko zatsinze cyane. Amafagitire manini y'Abanyamerika yamenyekanye nka ibiringiti by'ifarashi cyangwa ibiringiti byo ku ndogobe. [30]
Icyicaro gikuru cya Federal Reserve System i Washington, muri DC
Itegeko rya Banki nkuru y’igihugu yashyizeho uburyo bwa Banki nkuru y’igihugu muri 1913 nka banki nkuru y’Amerika . Inshingano yacyo y'ibanze ni ugukora politiki y’ifaranga mu gihugu hagamijwe guteza imbere umurimo, ibiciro bihamye, hamwe n’inyungu ndende mu bukungu bw’Amerika. Ishinzwe kandi guteza imbere gahunda yimari ihamye no kugenzura ibigo byimari, no gukora inguzanyo yanyuma . [31][32]
Iyo Banki nkuru yi gihugu iguze, itanga konti y'abaguzi (hamwe na Banki nkuru yigihugu). Aya mafranga ntabwo yimurwa mu mafaranga ayo ari yo yose - niho bigeze muri iki gihe Banki nkuru y’igihugu yashyizeho amafaranga mashya akomeye . Amabanki yu bucuruzi noneho ahitamo umubare wamafaranga yo kubitsa muri Banki nkuru yi gihugu n’amafaranga yo gufata nkifaranga ry'umubiri. Mu bwa nyuma, Banki nkuru y’igihugu ishyiraho itegeko ry’amafaranga yanditse mu ishami ry’imari ya Amerika. [33] Ishami ry’imari, naryo ryohereza ibyo byifuzo muri Biro ishinzwe gushushanya no gucapa (gucapa amadolari mashya) hamwe na Biro y’Imari (gushyira kashe ku biceri).
Kugura imbaraga z'idolari rimwe rya Amerika ugereranije na 1775 Esipagne.
Umwaka
Bingana imbaraga zo kugura
1775
$ 1.00
1780
$ 0.59
1790
$ 0.89
1800
$ 0.64
1810
$ 0.66
1820
$ 0.69
1830
$ 0.88
1840
$ 0.94
1850
$ 1.03
1860
$ 0.97
Umwaka
Bingana imbaraga zo kugura
1870
$ 0.62
1880
$ 0.79
1890
$ 0.89
1900
$ 0.96
1910
$ 0.85
1920
$ 0.39
1930
$ 0.47
1940
$ 0.56
1950
$ 0.33
1960
$ 0.26
Umwaka
Bingana imbaraga zo kugura
1970
$ 0.20
1980
$ 0.10
1990
$ 0.06
2000
$ 0.05
2007
$ 0.04
2008
$ 0.04
2009
$ 0.04
2010
$ 0.035
2011
$ 0.034
2012
$ 0.03
Muri 1979, Perezida Carter yashyizeho Paul Volcker Umuyobozi wa Banki nkuru y’igihugu . Banki nkuru y’igihugu yashimangiye itangwa ry’amafaranga kandi iki gihe ifaranga ryaragabanutse cyane mu myaka ya za 1980, bityo agaciro k’idolari ry’Amerika karagabanuka. [34]
Hariho impaka zikomeje kwibazwa niba banki nkuru zigomba kwibasira ifaranga rya zero (bivuze agaciro gahoraho kumadolari ya Amerika mugihe) cyangwa ifaranga rito, rihamye (bivuze ko agaciro k’idolari gahoraho ariko gahoro, nkuko biri m'urubanza ubu). Nubwo bamwe mu bahanga mu by'ubukungu bashyigikiye politiki y’ifaranga rya zero bityo bikaba agaciro gahoraho ku madorari y’Amerika, [35] abandi bavuga ko iyo politiki igabanya ubushobozi bwa banki nkuru yo kugenzura igipimo cy’inyungu no kuzamura ubukungu igihe byaba bibaye ngombwa. [36]
↑ 11.011.1"Mills Currency". Past & Present. Stamp and Coin Place Blog. September 26, 2018. Archived from the original on May 3, 2021. Retrieved December 5, 2019.