Ubukerarugendo mu Burundi

Kubijyanye na Wikipedia
Ikiyaga cya Tanganyika, kimwe mu bikurura ba mukerarugendo

Ubukerarugendo mu Burundi bushingira ku mujyi wa Bujumbura, ukaba ari nawo mujyi munini kandi wahoze ari umurwa mukuru w’Uburundi,ukurura bamukerarugendo mu igihugu. [1] Usibye ibi, ikiyaga cya Tanganyika nacyo kizwi mugukurura ba mukerarugendo. [2]

Inganda[hindura | hindura inkomoko]

Uburundi bufite umutungo kamere ndetse n’ibinyabuzima, ariko inganda z’ubukerarugendo z’Uburundi ntabwo ziteye imbere. Ubukerarugendo bufite umugabane muto mu bicuruzwa byinjira mu gihugu (GDP). [3] Umusanzu utaziguye w’ingendo ndetse n’ubukerarugendo mu bicuruzwa byinjira mu gihugu wari 2,1% muri 2013 na 2% muri 2014. [4] Dukurikije imibare ya Banki y'Isi, umubare wa ba mukerarugendo mpuzamahanga wiyongereye mu myaka ya za 2000. Mu mwaka wa 2000, ba mukerarugendo mpuzamahanga bagera ku 29,000 basuye u Burundi, umubare wariyongereye ugera ku 148,000 mu mwaka wa 2005. Umubare wa ba mukerarugendo wageze ku 214,000 mu mwaka wa 2006; kugeza mu mwaka wa 2010, ba mukerarugendo 142,000 gusa ni bo bari basuye igihugu. [5] [6] Mu gihe urwego rw’ubukerarugendo ari ruto ariko rugenda rwiyongera, imidugararo ikomeje kwangiza ubukerarugendo mu gihugu. [7] [8]

Mu Burundi Ibikorwa remezo by'ubukerarugendo biri hasi cyane. Ubushobozi bwo gutwara no gucumbikira ba mukerarugendo ni ngerere. Mu mwaka wa 2010, guverinoma y’Uburundi yateguye gahunda y’imyaka 20 yo guteza imbere ibikorwa remezo ku bufatanye na Banki nyafurika itsura amajyambere hagamijwe kunoza ibikorwa remezo by’ubukerarugendo muri iki gihugu. Inkunga kandi nanone zituruka mu bindi bihugu na mashyirahamwe. [3]

Inama[hindura | hindura inkomoko]

Mbere yo gusura u Burundi hakenerwa icyemezo cyerekana ko wakingiwe irwara yo mubwoko bw'ibicurane yiswe yellow fever . Malariya ni icyorezo mu Burundi, mu gihe kandi urukingo rwa kolera narwo rushobora gukenerwa igihe usuye u Burundi. [9] [10]

Ibikurura[hindura | hindura inkomoko]

Ubukerarugendo bw'ibidukikije kamere ni bumwe mu bice by’ubukerarugendo mu Burundi. Pariki ya Kibira, Umugezi wa Rurubu n'ikiyaga cya Tanganyika bifatwa nk'ahantu nyaburanga ku nyamaswa. Hariho kandi ibiyaga byinshi by'inyoni zo mu gasozi, nk'ikiyaga nyaburanga cya Rwihinda. [3]

Abarundi bavuza ingoma, bazwi ku izina rya Abatimbo, ni bamwe mu bakurura ubukerarugendo bw'umuco. Ingoma z'imbaho ziri mu muco wa kera w'Uburundi. Amajwi yabo azwi nkamajwi ya ''kera" ndetse "yera" yo mu Burundi kandi akaba ikimenyetso cy’ubumwe. Mu mwaka wa 2014, imbyino y’ingoma y’Abarundi yashyizwe ku rutonde rw’umurage ndangamuco w'Umuryango w’abibumbye ushinzwe uburezi, ubumenyi ndetse n’umuco uzwi nka UNESCO . [11] Muri mwaka wa 2017, Perezida Pierre Nkurunziza yongeye kubyutsa imihango yo kuvuza ingoma mu birori ndetse abuza n'abagore kuvuza ingoma. [12]

Nta murage w’isi uzwi n'Umuryango w’abibumbye ushinzwe uburezi, ubumenyi ndetse n’umuco uzwi nka UNESCO mu Burundi ariko hari ibibanza 10 biri ku rutonde rw’agateganyo rw'Umuryango w’abibumbye ushinzwe uburezi, ubumenyi ndetse n’umuco uzwi kuzina rya UNESCO. Izi mbuga 10 zirimo Gishora, Mugamba, Muramvya, Gasumo (isoko y’amajyepfo ya Nili), Ikibaya Kamere cya Rwihinda, Ikiyaga cya Tanganyika, Parike y’igihugu ya Rusizi, Parike y’igihugu ya Kibira, Parike y’igihugu ya Ruvubu n’isumo rya Kagera . [13]

Ikarita[hindura | hindura inkomoko]

Ikiyaga cya Tanganyika kiva kushusho yo mu kirere muri Kamena 1985
Urusengero rwa Gitega
Imvubu muri Rusizi nyaburanga
Inyanja i Bujumbura mu majyaruguru y'ikiyaga cya Tanganyika
Imvubu zo mu gasozi muri parike ya Kibira

Reba kandi[hindura | hindura inkomoko]

  • Politiki ya Visa yo mu Burundi

Amashakiro[hindura | hindura inkomoko]

  1. "Travel and Tourism". Burundi Embassy. Retrieved 2008-06-12.
  2. "Burundi". nationsencyclopedia.com. Retrieved 2008-06-12.
  3. 3.0 3.1 3.2 "Travel and Tourism in Burundi". Euromonitor.com. Archived from the original on 2018-03-13. Retrieved 2016-01-10.
  4. "Travel and Tourism-Economic Impact 2014-Burundipact 201". World Travel and Tourism Council. Archived from the original (PDF) on 4 March 2016. Retrieved 9 January 2016.
  5. Data. "International tourism, number of arrivals | Data | Table". Data.worldbank.org. Retrieved 2016-01-10.
  6. "Burundi - International tourism". Indexmundi.com. Retrieved 2016-01-10.
  7. Jessica Hatcher in Bujumbura. "Burundi in economic turmoil as unrest triggers fourfold increase in bad debt | Global development". The Guardian. Retrieved 2016-01-10.
  8. "FlyDubai ditches Bujumbura". eTurboNews.com. 2016-01-02. Retrieved 2016-01-10.
  9. "Burundi travel advice". GOV.UK. 2015-03-01. Retrieved 2016-01-10.
  10. "Burundi Tourism". Burundiembassy-usa.org. Retrieved 2016-01-10.
  11. "Ritual dance of the royal drum". ich.unesco.org (in Icyongereza). UNESCO. Retrieved 16 June 2020.
  12. https://web.archive.org/web/20200616145104/https://www.africanews.com/2017/11/03/women-banned-from-beating-burundi-s-sacred-traditional-drums/
  13. UNESCO World Heritage Centre (1982-05-19). "Burundi - UNESCO World Heritage Centre". Whc.unesco.org. Retrieved 2016-01-10.

Ihuza ryo hanze[hindura | hindura inkomoko]