Gusiramura igitsina gore

Kubijyanye na Wikipedia

 

 

Billboard with surgical tools covered by a red X. Sign reads: STOP FEMALE CIRCUMCISION. IT IS DANGEROUS TO WOMEN'S HEALTH. FAMILY PLANNING ASSOCIATION OF UGANDA
Anti-FGM road sign near Kapchorwa, Uganda, 2004
Definition"Partial or total removal of the external female genitalia or other injury to the female genital organs for non-medical reasons" (WHO, UNICEF, and UNFPA, 1997).[1]
AreasAfrica, Southeast Asia, Middle East, and within communities from these areas[2]
NumbersOver 200 million women and girls in 27 African countries; Indonesia; Iraqi Kurdistan; and Yemen (as of 2023)[3][4]
AgeDays after birth to puberty[5]
PrevalenceInyandikorugero:Collapsed infobox section begin

Inyandikorugero:Collapsed infobox section end

Inyandikorugero:Collapsed infobox section begin
Inyandikorugero:Collapsed infobox section end

 Inyandikorugero:Sex and the law

Gutema imyanya ndangagitsina y'abagore ( FGM ), bizwi kandi no gukata imyanya ndangagitsina y'abagore, gukata imyanya ndangagitsina y'abagore / gukata ( FGM / C ) no gukebwa kw'abagore, ni umuhango wo guca cyangwa gukuraho bimwe cyangwa byose. Imyitozo iboneka mu bihugu bimwe na bimwe bya Afurika, Aziya no mu Burasirazuba bwo Hagati, no muri diaspora zabo.Muri 2023 , UNICEF ivuga ko "byibuze miliyoni 200 z'abakobwa ... mu bihugu 31", harimo Indoneziya, Iraki, Yemeni, n'ibihugu 27 byo muri Afurika harimo na Misiri - bakorewe ubwoko bumwe cyangwa bwinshi bwo gutemagura imyanya ndangagitsina y'abagore.

Mubisanzwe bikorwa n'umusiramuzi gakondo akoresheje icyuma, FGM ishobora gukorwa kuva iminsi umukobwa avutse kugeza ubwangavu nahandi. Kimwe cya kabiri cy'ibihugu biboneka imibare y'igihugu, abakobwa benshi baracibwa mbere yimyaka itanu. [6] Inzira ziratandukanye ukurikije igihugu cyangwa ubwoko . Harimo kuvanaho ingofero ya clitoral (ubwoko bwa 1-a) hamwe na clitoral glans (1-b); gukuraho labia y'imbere (2-a); no gukuraho labia y'imbere ninyuma no gufunga igituba (ubwoko 3). Muri ubu buryo bwa nyuma, buzwi nka infibulation, hasigaye umwobo muto kugirango unyure inkari n'amazi y'imihango ; igituba cyafunguwe kugirango gikorwe kandi gifungurwe cyane kubyara . [8]

Imyitozo ishingiye ku busumbane bushingiye ku gitsina, kugerageza kugenzura imibonano mpuzabitsina y'abagore, n'ibitekerezo bijyanye n'isuku, kwiyoroshya, n'ubwiza. Ubusanzwe itangizwa kandi igakorwa nabagore, babibona nkisoko yicyubahiro, kandi batinya ko kunanirwa gukata abakobwa babo nabuzukuru babo bizashyira abakobwa mukumirwa . Ingaruka mbi zubuzima ziterwa nubwoko bwibikorwa; zirashobora kuba zirimo kwandura inshuro nyinshi, ingorane zo kwihagarika no gutembera kwimihango, ububabare budashira, iterambere rya cysts, kudashobora gusama, ingorane mugihe cyo kubyara, no kuva amaraso yica. [8] Nta nyungu zizwi zubuzima. [7]Inyandikorugero:Women's healthInyandikorugero:Authority control

  1. WHO 2014.
  2. UNICEF 2013, 5.
  3. "Female genital mutilation (FGM)". UNICEF. Retrieved July 5, 2023.
  4. 4.0 4.1 4.2 UNICEF 2016.
  5. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named UNICEF2013p50
  6. For the circumcisers and blade: UNICEF 2013, 2, 44–46; for the ages: 50.
  7. WHO 2018.