Umusozi Mabu

Kubijyanye na Wikipedia
Umusozi Mabu

Umusozi Mabu ni umusozi uri mu majyaruguru ya Mozambike, uzwi cyane kubera ishyamba rigwamo imvura cyane ryakuze . Umusozi Mabu ufite uburebure bwa metero1700 kandi ni ishyamba rifite hegitari 7000 . Nubwo bizwi cyane mu karere, ishyamba ry'umusozi Mabu hamwe n’ibinyabuzima bitandukanye cyane ntibyari bizwi nk' bimera n’inyamaswa kugeza mu 2005. [1] ubwo wasuwe nyuma kuri Google Earth mu 2005 n'itsinda ry'abahanga bo mu kigo cyita ku kubungabunga imisozi ya Mulanje (MMCT) hamwe n'abashakashatsi mu by'imiterere ya ornithologue, [2] nyuma mu 2008 n'abahanga bo mu busitani bwa Kew Royal Botanic ; mugushakisha icyogajuru cya Google Earth kugirango ushakishe ahantu nyaburanga hatamenyekana muri Afrika. [3] Bikunze kwitwa " Ishyamba rya Google ". [4] [3]

Ibituye ku musozi Mabu[hindura | hindura inkomoko]

ishyamba

Hariho abaturage baturiye umusozi wa Mabu, hafi yabo ni Nangaze, Nvava, na Limbue. Uyu musozi ugira uruhare runini mubuzima bw'abaturage, kandi muri cosmologiya y'umuyobozi wa Nangaze. Inkuru zaho zivuga ko abayobozi ba mbere ba Nvava cyangwa umuryango wa Nangaze nyuma yo gupfa umwuka wabo wagurutse kumusozi. Ni n'impamvu ituma buri umwe muri aba baturage avuga ko byemewe ko ari umusozi wa Mabu. Abaturage bitabaza umusozi kugirango bakingire, nanone poroteyine zituruka ku nyamaswa, kurisha kw'amatungo, n’imihango gakondo . Ibi bikorwa byabyaye ubumenyi bwinshi bwaho kubyerekeye uyu musozi utaracukumburwa bijyanye n'inyungu ziyongera kuri Mabu. Muri cosmology yabo Umusozi Mabu ni ingingo y'umuco igomba kubahwa.

Kugeza ubu, hari imiryango ibiri itegamiye kuri Leta ya Mozambike ikorana n’abaturage guhindura umusozi wa Mabu ahantu ho kubungabunga ibidukikije, ari bo Justica Ambiental na RADEZA. Iyi miryango itegamiye kuri leta yashizeho amashyirahamwe yo kurinda umusozi wa Mabu mu baturage batandukanye. Justica Ambiental yashinze amashyirahamwe muri Nangaze, Nvava, Namadoe na Limbue. RADEZA yashyizeho komite zishinzwe gucunga umutungo kamere mu miryango ine yavuzwe n'izindi esheshatu. RADEZA ifatanije na ITC (Iniciativa de Terras Privadas) yemeje guverinoma gutanga ibyemezo by'ubutaka bw'abaturage - DUAT. Kugeza, ubungubu nta kubungabunga Mabu byemewe. Ariko, amashyirahamwe agenzura uko umusozi nishyamba byajya bisurwa.

Ubwoko[hindura | hindura inkomoko]

Mu moko 126 y’inyoni yamenyekanye, hari abwoko burindwi bushya bw'amoko y’inyoni zibangamiwe ku isi mu ishyamba, harimo na Thyolo alethe, abandi baturage bose bakaba babangamiwe no kwangiza amashyamba no gutema amashyamba. [3]

Habonetse amoko menshi mashya mu ishyamba ry'umusozi Mabu. Gutandukanya ishyamba ry'imvura, bikikijwe na savannah, bituma bishoboka ko ryakira amoko menshi mbere atavumbuwe. Amazina y' ubwoko kugeza ubu burimo:

  • Helixanthera schizocalyx, tropletic mistletoe mumuryango Loranthaceae . Nibiti bya parasitike bitagira umusatsi bifata kumashami yibiti, bikura bigera kuri 50 cm (1.6 ft) muremure. [4]
  • Nadzikambia baylissi, chameleone. Nubwoko bwa kabiri gusa mubyahoze ari ubwoko bumwe, Nadzikambia . [5]
  • Rhinolophus mabuensis, Umusozi wa Mabu. [6]
  • Atheris mabuensis, inzoka yo mu gihuru. [7]
  • Dipsadoboa montisilva, inzoka yibiti. [8]
  • Rhampholeon maspictus, pymele chameleon. [9]
  • Cymothoe baylissi, ikinyugunyugu. [10]
  • Epamera malaikae, ikinyugunyugu. [11]
  • Leptomyrina congdoni, ikinyugunyugu. [12]

Muri iryo shyamba hashobora kuba hari andi moko menshi mashya, hamwe n’abakandida kugeza ubu barimo umunyabwenge, pseudo-sikorupiyo, ibikeri, udusimba, udusimba, injangwe, nudukoko dutandukanye. [13]

Muri Kamena 2009, guverinoma ya Mozambike yatangaje ko bazashyiraho ingamba zo kubungabunga ibidukikije kugira ngo ibicuruzwa bitinjira mu bucuruzi. Ishyamba rya Mabu ngo niryo shyamba rinini rinini ryo hagati muri Afurika. Amashyamba yo muri Afrika adahumanye no gutema ibiti nibindi bikorwa byabantu ntibisanzwe. Ishyamba ry'umusozi Mabu rikikijwe n'uturere twangijwe n'intambara y'abenegihugu ya Mozambike (1977–1992). Kubona umuhanda mubi, no kuyikoresha nkubuhungiro kubaturage baho mugihe cyintambara byose byagize uruhare mukurinda. Nta nyandiko zerekana ingendo zabanjirije cyangwa gukusanya ingendo zavumbuwe.

Reba kandi[hindura | hindura inkomoko]

  • Afromontane
  • Umusozi wa Lico

Reba[hindura | hindura inkomoko]

  1. "The discovery, biodiversity and conservation of Mabu forest—the largest medium-altitude rainforest in southern Africa" (PDF). Archived (PDF) from the original on 2019-03-27. Retrieved 2019-03-21.
  2. : 1–7. {{cite journal}}: Cite journal requires |journal= (help); Missing or empty |title= (help)
  3. 3.0 3.1 3.2 "Exploring the 'Google forest'". BirdLife International. 26 January 2009. Archived from the original on 12 October 2012. Retrieved 15 February 2011. Cite error: Invalid <ref> tag; name "BirdLife1" defined multiple times with different content
  4. 4.0 4.1 "Helixanthera schizocalyx". Kew Plants & Fungi. Royal Botanical Gardens, Kew. Archived from the original on 23 December 2010. Retrieved 15 February 2011. Cite error: Invalid <ref> tag; name "Kew1" defined multiple times with different content
  5. : 157–172. {{cite journal}}: Cite journal requires |journal= (help); Missing or empty |title= (help)
  6. : e41744. {{cite journal}}: Cite journal requires |journal= (help); Missing or empty |title= (help)
  7. : 41–54. {{cite journal}}: Cite journal requires |journal= (help); Missing or empty |title= (help)
  8. : 541–563. {{cite journal}}: Cite journal requires |journal= (help); Missing or empty |title= (help)
  9. : 1–36. {{cite journal}}: Cite journal requires |journal= (help); Missing or empty |title= (help)
  10. "Cymothoe baylissi description" (PDF). Archived (PDF) from the original on 2020-01-27. Retrieved 2019-03-18.
  11. : 23–30. {{cite journal}}: Cite journal requires |journal= (help); Missing or empty |title= (help)
  12. : 19–24. {{cite journal}}: Cite journal requires |journal= (help); Missing or empty |title= (help)
  13. Barbee, Jeffrey (6 July 2009). "Expedition Discovers New Chameleon". Global Post. Archived from the original on 9 February 2011. Retrieved 15 February 2011.