Umugezi wa Busira

Kubijyanye na Wikipedia

Umugezi wa Busira ni uruzi muri Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo. Ni uruzi runini rw'umugezi wa Ruki, na rwo rukaba uruzi rw'umugezi wa Kongo . Busira irashobora kugaragara nkaho igera hejuru yumugezi wa Ruki. Irashobora kugenda umwaka wose.

Umugezi wa Busira ukora ibirometero bike ugana iburengerazuba bwa Bowende aho uruzi rwa Lomela ruhurira n'umugezi wa Tshuapa uhereye ibumoso. [1] Busira yakira umugezi wa Salonga kilometero 2 hejuru y'imbere ya Lotoko . [2] wa Momboyo uhuza uruzi rwa Busira uhereye ibumoso ugakora uruzi rwa Ruki hejuru ya Ingende . [3] Busira ni kilometero 305 ndende, n'inzira y'amazi yose ya Ruki-Busira ni kilometero 408 z'uburebure. [4]

Ruki - Busira irashobora kugendagenda umwaka wose, kubera ko ubujyakuzimu buri gihe burenga metero 1 kandi igera kuri metero 2 m'ugihe cy'umwuzure. Amazi maremare ni muri Werurwe-Mata na Ugushyingo. Amazi make ni muri Gashyantare na Kamena kugeza Nyakanga. [2] Imidugudu ikikije uruzi rwa Busira harimo Lingunda, Boleke, Bokote na Loolo. Aya afite amasoko yinyamaswa zo mwishyamba hamwe nibicuruzwa byamashyamba biva muri parike yigihugu ya Salonga . Nisoko nyamukuru yibihuru mumasoko ya Mbandaka, aho uruzi Ruki ruhurira numugezi wa congo. [5]

Ibidukikije[hindura | hindura inkomoko]

Busira ikora mumutima wo kwiheba hagati yikibaya cya congo . Imvura hano igereranya kuri kilometero 2,000 buri mwaka, nta gihe cyizuba. Inzuzi za Tshuapa na Lomela zombi zinyura mu mukandara mugari w'igishanga. Hano hari ibishanga kuri Busira na Momboyo mbere yuko bifatanya gushinga Ruki. Ibishanga bifite hectare 55,000. [6] wa Busira ugaburira Mbandaka amashyamba yuzuye, kandi umwuzure kilometero 925 . [7]

Edaphic savannas, ibyatsi bito bitoshye kumusenyi, cyangwa kubutaka bwubutaka bwibumba, tubisanga kuruhande rwumugezi wa Busira. Batandukanijwe nuruzi nigice cyishyamba ryimyidagaduro. Zikora kumusenyi ushaje cyangwa zumye lagoons zasigaye inyuma mugihe uruzi rwahinduye inzira. Ibimera byiganjemo Hyparrhenia diplandra . Savannas ninzibacyuho kandi igenda ishira buhoro buhoro nkuko batewe nishyamba. [8]

Igihe cyabakoloni[hindura | hindura inkomoko]

Guhera ku ya 1 Mutarama 1894 , Sosiete ya Congo yari ifite inganda n’imyanya 83, harimo bimwe byo mu butaka bw’Ubufaransa mu burengerazuba bw’umugezi wa Kongo na Ubangi . Ikarita yerekana ko sosiyete yari ifite inyandiko ku ruzi rwo hejuru rwa Ruki ahitwa Bilakamba, Bombimba, Bussira Manene, Moniaca, Bocote na Yolongo . Ryari rifite kandi umwanya i Bomputu ku ruzi rwa Lengué (Salonga), no ku mwanya wa Balalondzy, Ivulu na Ivuku ku ruzi rwa Momboyo . [9]

Inyandiko[hindura | hindura inkomoko]


Inkomoko[hindura | hindura inkomoko]