Uburezi bwo muri Afurika y’Epfo

Kubijyanye na Wikipedia
Ishuri ryabana Muri cape toun

Uburezi muri Afurika y’Epfo bugengwa n’amashami abiri y’igihugu, ari yo ishami ry’uburezi bw’ibanze (DBE)[1], rishinzwe amashuri abanza n’ayisumbuye, n’ishami ry’Amashuri Makuru n'Amahugurwa (DHET), rishinzwe amashuri makuru n’imyuga .[2] amahugurwa . Mbere ya 2009, ayo mashami yombi yari ahagarariwe mu ishami rimwe ry'uburezi .[3]Ishami rya DBE rivuga ku mashuri ya Leta, amashuri yigenga (nanone ishami ryita amashuri yigenga ), ibigo byita ku bana bato (ECD), n'amashuri akeneye bidasanzwe . Amashuri ya leta hamwe n’ishuri ryigenga bizwi hamwe nk’ishuri risanzwe, hafi 97% y’amashuri yo muri Afrika yepfo.[4]Ishami rya DHET ryita ku yandi mashuri makuru n’amahugurwa (FET) ubu azwi ku izina rya Tekiniki n’imyuga n’imyuga (TVET).[5]amashuri makuru y’ibanze akuze n’amahugurwa (ABET), n’ibigo by'amashuri makuru (HE).[6]Intara icyenda zo muri Afrika yepfo nazo zifite amashami y’uburezi ashinzwe gushyira mu bikorwa politiki y’ishami ry’igihugu no gukemura ibibazo byaho.[7]Mu mwaka wa 2010, gahunda y’ibanze y’uburezi yari igizwe n’abanyeshuri 12,644.208, amashuri 30.586, n’abarimu 439.394. [8] Muri 2009, amashuri makuru n’amahugurwa yari agizwe n’abanyeshuri 837.779 bo mu bigo bya HE, abanyeshuri 420.475 bo mu bigo bya FET bigenzurwa na leta na 297.900 mu bigo bigenzurwa na leta.[9]Muri 2013, leta ya Afrika yepfo yakoresheje 21% yingengo yigihugu mu burezi. Hafi ya 10% yingengo yuburezi ni ayisumbuye.

Imiterere na Mabwiriza[hindura | hindura inkomoko]

Ishami ry’uburezi bw’ibanze riyobowe n’umuyobozi mukuru, Hubert Mathanzima Mweli, Amabwiriza yaryo ikorwa na minisitiri Angie Motshekga[10] na minisitiri wungirije Reginah Mhaule[11]. Ishami ry’Amashuri Makuru n'Amahugurwa riyobowe n'umuyobozi mukuru, Gwebs Qonde, Amabwiriza yaryo ikorwa na minisitiri Blade Nzimande [12]na minisitiri wungirije Buti Manamela.[13]Inzego zombi ziterwa inkunga n’imisoro ya leta . Ishami ry’uburezi bwibanze ryishyura igice cyimishahara yabarimu mumashuri ya leta, ariko amashuri yigenga aterwa inkunga wenyine. Amashuri ya leta arashobora, mubihe bimwe, kuzuza amafaranga yabo binyuze mumisanzu y'ababyeyi. . Mubisanzwe Inteko Nyobozi y'Ishuri (SGB) ishinzwe gukusanya inkunga mumashuri. Inteko Nyobozi y'Ishuri mumashuri abanza igizwe n'ababyeyi, abarimu n'abakozi bunganira. Mu mashure yisumbuye, igizwe n'ababyeyi, abarimu, abakozi bunganira n'abiga.[14]

Sisitemu yuburezi bwibanze (amashuri abanza nayisumbuye) Afurika yepfo[hindura | hindura inkomoko]

DBE yashyize kumugaragaro amanota mubice bibiri "bande" yiswe Uburezi Rusange n'Amahugurwa (GET), ikubiyemo icyiciro cya 0 wongeyeho icyiciro cya 1 kugeza ku cya 9, hamwe n'Amashuri Makuru n'Amahugurwa (FET), akubiyemo icyiciro cya 10-12 kimwe no kutari hejuru amashuri yimyuga yimyuga. KUBONA (Itsinda rusange ryigisha no guhugura) rigabanijwemo "icyiciro" cyitwa Icyiciro cya Fondasiyo (icyiciro cya 0 wongeyeho icyiciro cya 1 kugeza ku cya 3), Icyiciro cyo hagati (icyiciro cya 4 kugeza ku cya 6), nicyiciro cya mbere (icyiciro cya 7 kugeza 9) .Imiterere yubuyobozi bwibigo byinshi bisanzwe muri Afrika yepfo ntibigaragaza kugabana amatsinda nibice. Kubwimpamvu zamateka, amashuri menshi ni "amashuri abanza" (icyiciro cya R wongeyeho icyiciro cya 1 kugeza 7) cyangwa "amashuri yisumbuye", bizwi kandi nkayisumbuye (icyiciro cya 8 kugeza 12).

Amanota atemewe[hindura | hindura inkomoko]

Ubururu: AMASHURI ABANZA Umutuku : AMASHURI YISUMBUYE

Amashuri amwe yo murugo hamwe nishuri ryigenga bitanga amahitamo yo kurangiza umwaka wongeyeho nyuma yicyiciro cya 12, rimwe na rimwe bizwi nkicyiciro cya 13 cyangwa "post-matric". Gahunda y’ishuri rya leta ya Afrika yepfo ntabwo ifite icyiciro cya 13, ariko igize igice cyamasomo atari muri Afrika yepfo rimwe na rimwe agakurikirwa namashuri yigenga muri Afrika yepfo.[15][16]Icyiciro cya Fondasiyo ya DBE gikubiyemo icyiciro kibanziriza ishuri kizwi ku izina rya R, "kwakira". Icyiciro cya R ni itegeko, ariko ntabwo amashuri abanza yose atanga amanota R. Grade R nayo ishobora kwitabira amashuri abanza. Ayandi manota ashobora kurangirira mumashuri abanziriza ishuri harimo icyiciro cya 00 nicyiciro cya 000 (nubwo amazina ya 000 na 00 adakoreshwa kwisi yose). Icyiciro cya R rimwe na rimwe cyitwa Grade 0 (bisobanurwa ngo "grade naught"), [17] [18]cyane cyane mumashuri yera mbere, aho imikoreshereze yahoze ari rusange.

Ikigereranyo cy'abiga[hindura | hindura inkomoko]

Raporo y’ibarurishamibare ya DBE yo mu mwaka wa 2010 (yasohotse mu 2012), ugereranyije hari abiga 30 kuri buri mwarimu, 480 biga ku ishuri, n’abarimu 16 ku ishuri. Umubare w'abiga kuri buri mwarimu urasa hafi mu ntara zose, ariko ikigereranyo cy'abiga kuri buri shuri kiratandukanye kuri buri ntara. Kurugero, i Gauteng hari abiga 800 kuri buri shuri na 28 mwishuri, mugihe muburasirazuba bwa Cape hari 350 biga kuri buri shuri na 12 mwishuri.I mibare ivuguruye ya 2013 (yatangajwe muri 2015) irahari.[19]

Amafaranga yishuri hamwe nibisohoka[hindura | hindura inkomoko]

Amashuri yo muri Afrika yepfo ahabwa inkunga na reta kubikorwa byayo, nko kubungabunga ikibanza, amafaranga yubuyobozi, umushahara, ibitabo nibikoresho byuburezi, nibikorwa bidasanzwe. Amashuri menshi yuzuza inkunga ya leta hamwe nandi masoko yinjiza, nkamafaranga yishuri yishyurwa nababyeyi, ibikorwa byo gukusanya inkunga, no kwakira impano. Mubisanzwe, amafaranga yishuri abuza abana bakennye kwiga amashuri akize. Nta karimbi k'amafaranga ishuri rishobora gushiraho. Ababyeyi barashobora gusaba ishuri kugirango bagabanye amafaranga yishuri cyangwa igice. Amashuri menshi akize atanga ubufasha bwamafaranga kumubare muto wabanyeshuri (urugero, niba ababyeyi barangije), ariko ntabwo byemewe n'amategeko[20][21].Abana bo mumashuri yo muri Afrika yepfo basabwa kugura no kwambara imyenda yishuri nubwo akenshi bishoboka kubigura. Amashuri menshi atanga ibikorwa bidasanzwe nkimikino itandukanye nibikorwa byumuco, bisaba amafaranga yo kubungabunga. Amashuri menshi agumana ibibuga byayo by'imikino. Ingano y'inkunga itangwa na leta igenwa ahanini n'urwego rw'ubukene bw'abaturanyi iryo shuri riherereyemo, ndetse n'ubushomeri ndetse n'uburere rusange bw'abaturage muri ako gace. Kubera iyo mpamvu, amashuri yo mu turere dukize cyane agomba gukusanya amafaranga menshi ahandi kugirango akomeze uburinganire bumwe, ariko amashuri yo mu turere dukize akenshi usanga yinjiza menshi cyane kuburyo amashuri yabo ari menshi cyane kuruta ayandi mashuri akize. Ingano yinkunga ya leta kumwana biterwa na "quintille" yishuri. Muri 2009, amashuri yo muri quintille 1 (abakene cyane) na quintille 2 yakiriye R807 na R740 kumwana kumwaka, naho amashuri yo muri quintille 4 na quintile 5 (abakire) yakiriye R404 na R134 kumwana kumwaka. Amashuri yo muri quintile 1-3 arashobora gusaba gutondekwa nkishuri "Ntamafaranga"; 5% by'amashuri yose ni quintille 5, naho 15% mumashuri yose ni quintille 4. [22]

Icyigeranyo cy'amafaranga y'ishuri[hindura | hindura inkomoko]

Amashuri ntasabwa gutangaza amafaranga yishuri kumugaragaro, kandi amashuri menshi arabihisha, ariko hano hari ingero zamafaranga yishuri mumashuri atari ayigenga muri Afrika yepfo.

  • Umuturirwa muremure, Bellville: R15200 kumwana kumwaka [23]
  • Urwibutso rwa Parike, Kraaifontein: R9000 ku mwana ku mwaka[24]

Amafaranga y'ishuri Kubakene[hindura | hindura inkomoko]

Amashuri ntashobora kwanga kwinjira mubana batuye hafi yishuri. Amashuri ntashobora kwanga kwinjira mubana cyangwa kwanga gutanga amakarita ya raporo nubwo ababyeyi babo birengagije kwishyura amafaranga yishuri, ariko amashuri yemerewe kurega ababyeyi kubera ko batishyuye amafaranga yishuri. Kuva mu 1996, abana bafite ababyeyi bakennye cyane basonewe mumashuri amwe cyangwa yose. Kuva mu 1998, formula niyi ikurikira. Niba amafaranga yinjiza hamwe nababyeyi ari munsi yikubye inshuro icumi amafaranga yishuri yumwaka, umwana asonewe byemewe n'amategeko. [25]Niba amafaranga yinjiza arenze inshuro icumi amafaranga yishuri ariko munsi yikubye inshuro mirongo itatu yishuri, umwana afite uburenganzira bwo kugabanyirizwa amafaranga yishuri. Mubikorwa, ayo mabwiriza afasha imiryango ikennye cyane, ntabwo ari abakozi bakora nimiryango iciriritse.Imfubyi n'abana b'ababyeyi bahabwa inkunga zishingiye ku bukene na bo basonewe amafaranga y'ishuri.[26] Kuva mu 2006, Ishami ry’Uburezi ritanga uburyo bukurikira ku bakene 40% b’ishuri. Niba ishuri ritishyuye amafaranga yishuri, ishami ryuburezi ryongera inkunga kugirango ryuzuze amafaranga yishuri. Ubusanzwe byari biteganijwe kongera iyi nkunga kumashuri akennye cyane 60% mumwaka wa 2009. Inkunga ireba gusa abana bo mu itsinda rya GED, kandi abana bifuza kurangiza icyiciro cya 10-12 bagomba kwishyura amafaranga yose.Mu mwaka wa 2008, abiga bagera kuri miliyoni 5 mu mashuri 14.264 bungukiwe na gahunda y'ishuri rya No Fee, kandi benshi muri bo bari mu burasirazuba bwa Cape, KwaZulu-Natal na Limpopo . Ntabwo amashuri yose yujuje ibyangombwa byo kuyikoresha.

Amashuri yigenga[hindura | hindura inkomoko]

Amashuri yigenga, azwi kandi nk'ishuri ryigenga, ni amashuri adafite leta. Mubisanzwe bafite kandi bigakorwa nicyizere, itorero cyangwa umuryango, cyangwa nisosiyete iharanira inyungu . [27]Amashuri yigenga yose yo muri Afrika yepfo ntabwo yishyuza amashuri yisumbuye. Amashuri amwe yigenga nayo ahabwa inkunga na leta, bitewe nabaturage bakorewe hamwe namafaranga yatanzwe

References[hindura | hindura inkomoko]

  1. https://en.wikipedia.org/wiki/Department_of_Basic_Education
  2. https://en.wikipedia.org/wiki/Tertiary_education
  3. https://en.wikipedia.org/wiki/Independent_school
  4. https://en.wikipedia.org/wiki/Department_of_Education_(South_Africa)
  5. https://en.wikipedia.org/wiki/Adult_education
  6. https://en.wikipedia.org/wiki/Adult_education
  7. https://en.wikipedia.org/wiki/Provinces_of_South_Africa
  8. https://web.archive.org/web/20150928051110/http://www.education.gov.za/LinkClick.aspx?fileticket=VlqIdHT7qZ8%3D&tabid=93&mid=1952
  9. https://web.archive.org/web/20130927135637/http://www.info.gov.za/view/DownloadFileAction?id=137426
  10. https://en.wikipedia.org/wiki/Angie_Motshekga
  11. https://en.wikipedia.org/wiki/Reginah_Mhaule
  12. https://en.wikipedia.org/wiki/Blade_Nzimande
  13. https://en.wikipedia.org/wiki/Buti_Manamela
  14. https://en.wikipedia.org/wiki/Central_government
  15. https://web.archive.org/web/20130927223524/http://www.love2learn.co.za/about7.html
  16. http://www.rosewaywaldorf.co.za/learning/high-school/
  17. https://web.archive.org/web/20140226124222/http://www.sprogs.co.za/resources/kids-questions-answers/child-%e2%80%98school%e2%80%99-gr-000-send-he%e2%80%99s-6-turning-7-gr-1
  18. https://web.archive.org/web/20140222201657/http://www.sprogs.co.za/resources/kids-questions-answers/is-there-a-difference-between-gr-0-and-gr-00
  19. "Archive copy" (PDF). Archived from the original (PDF) on 2017-05-16. Retrieved 2022-02-14.{{cite web}}: CS1 maint: archived copy as title (link)
  20. http://www.etu.org.za/toolbox/docs/government/schoolfees.html
  21. https://web.archive.org/web/20130128084627/http://www.southafrica.info/about/education/schooling-231106.htm
  22. http://www.create-rpc.org/pdf_documents/Policy_Brief_7.pdf
  23. https://web.archive.org/web/20160304030743/http://www.settlers.org.za/assets/circular/2012/schoolfees_2013.pdf
  24. https://web.archive.org/web/20130703053824/http://hsmp.co.za/home.html?http%3A%2F%2Fhsmp.co.za%2Fskoolfonds.html
  25. http://www.create-rpc.org/pdf_documents/Policy_Brief_7.pdf
  26. http://www.create-rpc.org/pdf_documents/Policy_Brief_7.pdf
  27. https://en.wikipedia.org/wiki/For-profit_corporation