Ibibazo by’ibidukikije (Environmental issues)

Kubijyanye na Wikipedia

Ibibazo by’ibidukikije ni ingaruka z ibikorwa byabantu ku bidukikije, akenshi usanga ari ingaruka mbi zangiza ibidukikije . [1]  ibidukikije nigikorwa cyo kurengera ibidukikije kurwego rwumuntu ku giti cye, urwego rwubuyobozi cyangwa leta, kubwinyungu zabantu ndetse nabantu. Ibidukikije ni umuryango w’ibidukikije n’ibidukikije bikemura ibibazo by’ibidukikije binyuze mu buvugizi, kwigisha amategeko, no guharanira inyungu. [2]

Kwangiza ibidukikije biterwa n'abantu nikibazo cyisi, gikomeje. Guhumanya amazi nabyo bitera ibibazo mubuzima bwinyanja. Intiti nyinshi zitekereza ko umushinga ugera ku isi yose ituwe n'abantu bari hagati ya miliyari 9-10, bashobora kubaho mu buryo burambye mu bidukikije ku isi mu gihe umuryango w'abantu wakoraga mu buryo burambye ku mipaka . [3] [4] [5] Umubare munini w’ingaruka ku bidukikije uterwa n’abaturage bakize cyane ku isi bakoresha ibicuruzwa byinshi mu nganda . [6] [7] [8] Gahunda y’umuryango w’abibumbye ishinzwe ibidukikije, muri raporo yayo "Kugira amahoro n’ibidukikije" mu mwaka wa 2021, yasanze gukemura ibibazo by’ingutu by’umubumbe, nk’umwanda, imihindagurikire y’ikirere ndetse no gutakaza urusobe rw’ibinyabuzima, byagerwaho niba amashyaka akora ibishoboka byose kugira ngo akemure intego z’iterambere rirambye . [9]

Ubwoko[hindura | hindura inkomoko]

Ibibazo nyamukuru by’ibidukikije bishobora kuba birimo imihindagurikire y’ikirere, umwanda, iyangirika ry’ibidukikije, ndetse no kugabanuka kw’umutungo . Ibikorwa byo kubungabunga ibidukikije bigamije kurengera amoko yangiritse no kurinda ahantu nyaburanga bifite agaciro k’ibidukikije, ibiribwa byahinduwe na genoside ndetse n’ubushyuhe bukabije ku isi . Sisitemu y’umuryango w’abibumbye yashyizeho urwego mpuzamahanga rw’ibibazo by’ibidukikije mu bibazo bitatu by’ingenzi, byashyizwe mu majwi nk '" ibibazo by’imibumbe itatu ": imihindagurikire y’ikirere, umwanda, no gutakaza urusobe rw’ibinyabuzima. [10]

Ingaruka[hindura | hindura inkomoko]

Kwangirika kw'ibidukikije ni kwangirika kw'ibidukikije binyuze mu gutakaza umutungo nk'ubwiza bw'umwuka, amazi n'ubutaka; gusenya urusobe rw'ibinyabuzima; gusenya aho gutura; kuzimangana kw'inyamanswa; n'umwanda. Irasobanuwe nkimpinduka zose cyangwa guhungabanya ibidukikije bigaragara ko bisibwe cyangwa bitifuzwa.[11]

Ibibazo by’ibidukikije birashobora gusobanurwa nkingaruka mbi zibikorwa byose byabantu kubidukikije. Ibinyabuzima kimwe nibintu bifatika biranga ibidukikije birimo. Zimwe mu mbogamizi zibanze z’ibidukikije zitera impungenge zikomeye ni ihumana ry’ikirere, ihumana ry’amazi, ibidukikije byangiza ibidukikije, umwanda w’imyanda, n’ibindi.[12]

Kwangirika kw'ibidukikije ni kimwe mu bintu icumi byugarijwe ku mugaragaro n'Inama Nkuru yo ku iterabwoba, imbogamizi n'impinduka z'umuryango w'abibumbye. Ingamba z’umuryango w’abibumbye zigamije kugabanya ibiza zisobanura ko kwangirika kw’ibidukikije ari "kugabanya ubushobozi bw’ibidukikije kugira ngo intego z’imibereho n’ibidukikije zikenewe,". Kwangiza ibidukikije biza muburyo bwinshi. Iyo ahantu nyaburanga hasenyutse cyangwa umutungo kamere ukabura, ibidukikije birangirika. Imbaraga zo guhangana niki kibazo zirimo kurengera ibidukikije no gucunga umutungo w’ibidukikije. Imicungire mibi iganisha ku kwangirika irashobora kandi guteza amakimbirane ashingiye ku bidukikije aho abaturage bateranira kurwanya ingufu zacungaga ibidukikije.[13]

References[hindura | hindura inkomoko]

  1. "The Effects Of Human Activity On The Biophysical Environment | Bartleby". www.bartleby.com. Retrieved 2022-06-15.
  2. Eccleston, Charles H. (2010). Global Environmental Policy: Concepts, Principles, and Practice. Chapter 7. (ISBN 978-1439847664).
  3. Alberro, Heather. "Why we should be wary of blaming 'overpopulation' for the climate crisis". The Conversation (in Icyongereza). Retrieved 2020-12-31.
  4. "David Attenborough's claim that humans have overrun the planet is his most popular comment". www.newstatesman.com (in Icyongereza). 4 November 2020. Retrieved 2021-08-03.
  5. https://www.independent.co.uk/opinion/commentators/dominic-lawson/dominic-lawson-the-population-timebomb-is-a-myth-2186968.html
  6. https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/jiec.12168
  7. https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/0013916517710685?journalCode=eaba
  8. https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/2329496519847491?journalCode=scua&
  9. Environment, U. N. (2021-02-11). "Making Peace With Nature". UNEP - UN Environment Programme (in Icyongereza). Retrieved 2022-02-18.
  10. "SDGs will address 'three planetary crises' harming life on Earth". UN News (in Icyongereza). 2021-04-27. Retrieved 2022-02-18.
  11. https://en.wikipedia.org/wiki/Environmental_issues#cite_note-11
  12. https://en.wikipedia.org/wiki/Environmental_issues#cite_note-12
  13. https://en.wikipedia.org/wiki/Environmental_issues#cite_note-12