Dissociative identity disorder (DID)

Kubijyanye na Wikipedia
Dissociative identity disorder

Dissociative identity disorder (DID)' izwi nka disikuru nyinshi (MPD), kandi abantu benshi bavuga ko ari indwara itandukanijwe, [1] ni indwara yo mu mutwe irangwa no kubungabunga byibuze imiterere ibiri itandukanye kandi ihoraho. [2] Akajagari kajyanye no kubura kwibuka cyane kurenza uko byasobanurwa no kwibagirwa bisanzwe. [3] Imiterere ivuga ubundi buryo bwerekana mumyitwarire yumuntu [4] ariko, kwerekana imvururu biratandukanye. [3] Ibindi bintu bikunze kugaragara ku bantu barwaye DID harimo ihungabana ry’ihungabana nyuma y’ihungabana, ihungabana ry'umuntu (cyane cyane imipaka no kwirinda ), kwiheba, gukoresha ibiyobyabwenge, indwara yo guhindura ibintu, indwara ziterwa na somatike, kurya nabi, kurya nabi, guhungabana, no kubura ibitotsi .[5] Kwikomeretsa, gufatwa na epileptic, flashback hamwe na amnesia kubintu bikubiyemo flashback, guhungabana, no kwiyahura nabyo birasanzwe.[6][7]

Incamake[hindura | hindura inkomoko]

Ibice bitatu bikurikira bikurikira biratanga incamake muncamake yimpamvu yatanzwe yo guhungabanya indangamuntu (DID) nuburyo yamenyekanye; ubuvuzi busanzwe bwa DID, nuburyo bukunze kubaho; hanyuma amaherezo uko byumvikana mumico yuburengerazuba. Ingingo zose zifatwa muburyo burambuye mubice bikurikira.[8]

Kuvura na epidemiologiya[hindura | hindura inkomoko]

personality awareness symbol

Ubuvuzi muri rusange burimo ubuvuzi bufasha hamwe na psychotherapi . [9] Ubusanzwe indwara ikomeza kutavurwa. [9] [10] Bikekwa ko bigira ingaruka ku 1.5% by'abaturage muri rusange (hashingiwe ku cyitegererezo gito cy'abaturage bo muri Amerika) na 3% by'abinjira mu bitaro bafite ibibazo byo mu mutwe mu Burayi no muri Amerika y'Amajyaruguru. [11] [12] DID isuzumwa inshuro zigera kuri esheshatu kubagore kurusha abagabo. [13] Umubare w'imanza zanditswe wiyongereye cyane mu gice cya nyuma cy'ikinyejana cya 20, hamwe n'umubare w'indangamuntu zavuzwe n'abagize ingaruka. [13]

Sosiyete n'umuco[hindura | hindura inkomoko]

DID ntivugwaho rumwe murwego rwubuvuzi bwo mu mutwe ndetse n’amategeko. Ibirego bya DID byakoreshejwe gake cyane kugirango impaka zasaze mu rukiko. Ntibisobanutse niba ubwiyongere bw’ibipimo by’ihungabana biterwa no kumenyekana neza cyangwa ibintu by’umuco nk’ibitangazamakuru rusange . [14] Ibimenyetso byerekana ibimenyetso mubice bitandukanye byisi birashobora kandi gutandukana bitewe numuco, urugero guhindura indangamuntu zifata uburyo bwo gutunga imyuka, imana, abazimu, cyangwa imibare yimigani mumico aho usanga ibihugu bitunze bisanzwe. [15] Gutunga uburyo bwo gutandukanya indangamuntu ntibishaka kandi birababaje kandi bibaho muburyo bunyuranyije n’umuco cyangwa idini. [15]

Referances[hindura | hindura inkomoko]

  1. https://icd.who.int/browse11/l-m/en#/http://id.who.int/icd/entity/1829103493
  2. https://en.wikipedia.org/wiki/American_Psychiatric_Association
  3. 3.0 3.1 https://en.wikipedia.org/wiki/American_Psychiatric_Association
  4. https://en.wikipedia.org/wiki/American_Psychiatric_Association
  5. https://en.wikipedia.org/wiki/American_Psychiatric_Association
  6. https://en.wikipedia.org/wiki/American_Psychiatric_Association
  7. https://en.wikipedia.org/wiki/Suicidality
  8. https://en.wikipedia.org/wiki/American_Psychiatric_Association
  9. 9.0 9.1 "Dissociative identity disorder". MSD Manuals. Psychiatric disorders (Professional ed.). March 2019. Archived from the original on 28 May 2020. Retrieved 8 June 2020.
  10. https://en.wikipedia.org/wiki/American_Psychiatric_Association
  11. https://en.wikipedia.org/wiki/American_Psychiatric_Association
  12. https://en.wikipedia.org/wiki/American_Psychiatric_Association
  13. 13.0 13.1 https://en.wikipedia.org/wiki/Deborah_Beidel
  14. https://en.wikipedia.org/wiki/Deborah_Beidel
  15. 15.0 15.1 https://en.wikipedia.org/wiki/Deborah_Beidel