Étienne Goyémidé

Kubijyanye na Wikipedia

Étienne Goyémidé (22 Mutarama 1942-17 Werurwe 1997), yari umunyaCentral African w'umwanditsi w'ibikino na filimi.[1] Azwiho kuba umwanditsi wibitabo byamamaye cyane Le silence de la forêt and Dernier Survivant de la caravane[2]

Ubuzima bwite[hindura | hindura inkomoko]

Yavutse ku ya 22 Mutarama 1942 i Ippy, muri Repubulika ya Centrafrique mu muryango w'abahinzi. Kuva mu 1991 kugeza 1992, yari Minisitiri w’uburezi n’ubushakashatsi. Mu 1993, yahawe inkunga n'ikigo cy'igihugu gishinzwe ibitabo mu Bufaransa[3]. Nyuma yaje kugirwa Minisitiri w’uburezi hanyuma aba Ambasaderi w’icyubahiro wa UNESCO. Yabaye kandi muri Troupe des Griots mbere yo kuyobora Troupe yigihugu ya Afrika yo hagati.[4] Goyémidé yapfuye ku ya 17 Werurwe 1997 afite imyaka 55[1].[5]

Umwuga[hindura | hindura inkomoko]

Goyémidé yabonye impamyabumenyi mu bumenyi bw'uburezi kimwe na dipolome y'Icyongereza. Nyuma yaje kuba umwarimu ayoboye ishuri risanzwe ryabarimu i Bangui.[6] Nyuma yaje gukora mu ishami ry’uburezi kandi yari umuyobozi w’icapiro. Yabaye kandi umuyobozi wa Troupe yigihugu bya Afrika yo hagati.[7]

Mu 1984, yanditse igitabo cye kizwi cyane cyitwa Le quiet de la forêt (Guceceka kw'ishyamba) . Iyi nkuru yibanze ku nkuru y’umukozi wa leta wo muri Afurika yo hagati uta ibintu byose ngo ajye gutembera mumashyamba ahura na pyinga pygmies. Igitabo cyaje guhuzwa na sinema mu 2003 na Didier Florent Ouénangaré na Bassek Ba Kobhio[8] . Iyi filime yakiriwe neza kandi yari no mu gutoranya abayobozi ba Fortnight mu bayobozi ba Cannes 2003. Mu 2003, yakiriwe mu buryo budasanzwe mu iserukiramuco mpuzamahanga rya Filime 2003 ryitwa Francophone de Namur (FIFF).[9]

Hanyuma mu 1985 yanditse igitabo cyitwa Dernier Survivant de la caravane (Umucikacumu wa nyuma wa Caravan) . Yibanze ku bucakara bw’Abanyafrika birabura bwakozwe n’abayisilamu bo muri Afurika y'Amajyaruguru aho Ngalandji avuga ikinamico y'umudugudu we mu gihugu cya Banda . Yatsinze amarushanwa ya RFI kubwinkuru ngufi nziza mururimi rwigifaransa inshuro nyinshi.[10]

Igikorwa c'ikinamico[hindura | hindura inkomoko]

  • La petite leçon, 1976
  • Le Monsieur de Paris, 1978
  • Au pied du Kapokier, 1978
  • Mes yubaha Monsieur le Directeur, 1978
  • Le vertige, 1981
  • Les mangeurs de poulets crevés, 1983
  • Responsabilité hamwe, 1988
  • Demain ... la liberté

references[hindura | hindura inkomoko]

  1. 1.0 1.1 https://www.babelio.com/auteur/tienne-Goyemide/170279
  2. https://ecritures.univ-lorraine.fr/theses/theses-en-cours/la-litterature-centrafricaine-au-prisme-de-loeuvre-detienne-goyemide
  3. https://www.africabib.org/rec.php?RID=303666161
  4. http://worldcat.org/identities/lccn-n86075266
  5. https://www.centrafriqueledefi.com/pages/biographies-histoire/centrafrique-le-silence-de-la-foret-etienne-goyemide.html
  6. "Archive copy". Archived from the original on 2021-11-21. Retrieved 2021-11-21.{{cite web}}: CS1 maint: archived copy as title (link)
  7. http://afribd.africultures.com/personne.php?no=3527
  8. https://www.lesfrancophonies.fr/GOYEMIDE-Etienne
  9. "Archive copy". Archived from the original on 2021-11-21. Retrieved 2021-11-21.{{cite web}}: CS1 maint: archived copy as title (link)
  10. https://www.rfi.fr/fr/afrique/20190612-editions-oubangui-litterature-centrafrique-rca