Video:Cholera
| Video:Cholera | |
|---|---|
| Dosiye:Rw.Video-Video:Cholera.webm | |
| Link to Commons | |
| Steps for video creation | |
| Step 1 | Preview my changes (10 sec) |
| Step 2 | Upload to Commons (10 min) |
Incamake
[Hindura | hindura inkomoko]kolera ni infection y'amara mato na bagiteri Vibrio kolera.[1][2]
Ibimenyetso
[Hindura | hindura inkomoko]Ibimenyetso birashobora gutandukana ntanumwe, kugeza byoroheje, bikabije, ariko mubisanzwe harimo umubare munini w'impiswi z'amazi zimara iminsi mike.[2][3]
Ibindi bimenyetso
[Hindura | hindura inkomoko]Kuruka no kurwara imitsi nabyo birashobora kubaho.[2]
Umwuma
[Hindura | hindura inkomoko]Impiswi irashobora gukomera cyane, ku buryo itera umwuma ndetse n’ubusumbane bwa electrolyte mu masaha runaka.[3]
Ibimenyetso byo kubura umwuma
[Hindura | hindura inkomoko]Umwuma ukabije ushobora guha umuntu amaso yarohamye, uruhu rukonje, kugabanuka kwuruhu, no gukuna amaboko n'amaguru.[4] Umwuma urashobora kandi gutuma uruhu ruhinduka ubururu.[5]
Igihe cyibimenyetso
[Hindura | hindura inkomoko]Ibimenyetso mubisanzwe bitangira amasaha abiri kugeza kuminsi itanu nyuma yo guhura.[2]
Impamvu
[Hindura | hindura inkomoko]Kolera irashobora guterwa n'ubwoko butandukanye bwa kolera ya Vibrio, hamwe n'ubwoko bumwe na bumwe butera indwara zikomeye kurusha izindi, zishobora gutuma indwara zimwe na zimwe zikomera kurusha izindi.[3]
Gukwirakwiza
[Hindura | hindura inkomoko]Impamvu nyamukuru itera kolera ni ukunywa amazi adafite umutekano, yandujwe n'umwanda w'abantu urimo bagiteri, cyangwa ibiryo bidafite umutekano byandujwe n'amazi yanduye.[3]
Ibiryo bitetse nabi
[Hindura | hindura inkomoko]Ibiryo byo mu nyanja bidatetse ni isoko rusange y’indwara [6] kandi abantu ni bo nyamaswa yonyine yibasiwe.[3]
Impamvu zishobora guteza ingaruka
[Hindura | hindura inkomoko]Impamvu zishobora guteza isuku nke, amazi meza yo kunywa adahagije, n'ubukene.[3]
Ingaruka z'ubushyuhe bukabije ku isi
[Hindura | hindura inkomoko]Hari impungenge z'uko izamuka ry’inyanja, riterwa n'ubushyuhe bukabije ku isi, bizongera umubare w'indwara.[7]
Gusuzuma
[Hindura | hindura inkomoko]Kolera irashobora gupimwa mugupima amabyi.[3]
Kwirinda
[Hindura | hindura inkomoko]Uburyo bwo kwirinda burimo kunoza isuku, kubona amazi meza, n'isuku nziza.[4]
Urukingo
[Hindura | hindura inkomoko]Inkingo za kolera zitangwa mu kanwa zitanga uburinzi bufatika bw’indwara mu gihe cy’amezi atandatu, kandi zifite inyungu zinyongera zo kwirinda ubundi bwoko bw'impiswi zatewe na E<span typeof="mw:Entity" id="mwASo"> </span>coli.[3]
Umuti
[Hindura | hindura inkomoko]Ubuvuzi bwibanze n'ubuvuzi bwo mu kanwa - gusimbuza amazi n'ibisubizo biryoshye kandi by'umunyu.[3] Ibisubizo by'umuceri bi.[7]
Zinc
[Hindura | hindura inkomoko]Kwiyongera kwa Zinc ni ingirakamaro mu bana.[8]
IV amazi na antibiotike
[Hindura | hindura inkomoko]Mugihe gikabije, hashobora gukenerwa amazi yimitsi, nka lactate ya Ringer, kandi antibiyotike irashobora kuba ingirakamaro.[3] Kwipimisha kugirango urebe antibiyotike ya kolera ishobora kwandura irashobora gufasha kuyobora amahitamo.[2]
Epidemiologiya
[Hindura | hindura inkomoko]Kolera ifata igereranyo cya 1-point-3 kugeza 4 miliyoni z'abantu ku isi yose kandi itera 21000 kugeza 143000 impfu ku mwaka.[3][9]
Ibihugu biri mu nzira y'amajyambere
[Hindura | hindura inkomoko]Nubwo ishyirwa mu ndwara y’icyorezo as of 2017[update] , ni gake mu bihugu byateye imbere, kandi bigira ingaruka cyane cyane ku bana mu bihugu bikiri mu nzira y'amajyambere.[3][10]
Indwara vs indwara zidakira
[Hindura | hindura inkomoko]Kolera ibaho nk'ibyorezo kandi bikurikirana mu bice bimwe na bimwe.[3] Mu turere dufite ibyago byo kwandura indwara harimo Afurika na Aziya y'Amajyepfo y'Uburasirazuba aho usanga abantu hafi ya bose baboneka.[3]
Ibyago by'urupfu
[Hindura | hindura inkomoko]Ibyago by'urupfu mu babangamiwe ni munsi ya 1%, ariko birashobora kugera kuri 5%.[3] Kutabona uburyo bwo kwivuza byongera cyane ibyago byo gupfa.[3]
Amateka
[Hindura | hindura inkomoko]Ibisobanuro bya kolera tubisanga mu kinyejana cya 5 mbere ya Yesu muri Sanskrit.[4] Ubushakashatsi bwa kolera mu Bwongereza bwakozwe na John Snow, hagati ya 1849 na 1854, bwatumye habaho iterambere rikomeye mu bijyanye na epidemiologiya.[4][11] Indwara ndwi nini zabaye mu myaka 200 ishize, hapfa abantu babarirwa muri za miriyoni.[3][12]
Reba
[Hindura | hindura inkomoko]- ↑ Finkelstein, Richard. "Medical microbiology". Archived from the original on 1 September 2017. Retrieved 14 August 2016.
- ↑ 2.0 2.1 2.2 2.3 2.4 "Cholera – Vibrio cholerae infection Information for Public Health & Medical Professionals". Centers for Disease Control and Prevention. January 6, 2015. Archived from the original on 20 March 2015. Retrieved 17 March 2015.
- ↑ 3.00 3.01 3.02 3.03 3.04 3.05 3.06 3.07 3.08 3.09 3.10 3.11 3.12 3.13 3.14 3.15 3.16 "Cholera vaccines: WHO position paper – August 2017". Releve epidemiologique hebdomadaire. 92 (34): 477–98. 25 August 2017. PMID 28845659. Retrieved 30 July 2025.
- ↑ 4.0 4.1 4.2 4.3 Harris, JB; LaRocque, RC; Qadri, F; Ryan, ET; Calderwood, SB (30 June 2012). "Cholera". Lancet. 379 (9835): 2466–76. doi:10.1016/s0140-6736(12)60436-x. PMC 3761070. PMID 22748592.
- ↑ Bailey, Diane (2011). Cholera (1st ed.). New York: Rosen Pub. p. 7. ISBN 978-1-4358-9437-2. Archived from the original on 2016-12-03.
- ↑ "Sources of Infection & Risk Factors". Centers for Disease Control and Prevention. November 7, 2014. Archived from the original on 12 March 2015. Retrieved 17 March 2015.
- ↑ 7.0 7.1 "Cholera vaccines: WHO position paper" (PDF). Wkly. Epidemiol. Rec. 85 (13): 117–128. March 26, 2010. PMID 20349546. Archived (PDF) from the original on April 13, 2015.
- ↑ "Cholera – Vibrio cholerae infection Treatment". Centers for Disease Control and Prevention. November 7, 2014. Archived from the original on 11 March 2015. Retrieved 17 March 2015.
- ↑ GBD 2015 Mortality and Causes of Death, Collaborators. (8 October 2016). "Global, regional, and national life expectancy, all-cause mortality, and cause-specific mortality for 249 causes of death, 1980–2015: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2015". Lancet. 388 (10053): 1459–1544. doi:10.1016/s0140-6736(16)31012-1. PMC 5388903. PMID 27733281.
{{cite journal}}:|first=has generic name (help) - ↑ "Cholera – Vibrio cholerae infection". Centers for Disease Control and Prevention. October 27, 2014. Archived from the original on 17 March 2015. Retrieved 17 March 2015.
- ↑ Timmreck, Thomas C. (2002). An introduction to epidemiology (3. ed.). Sudbury, MA: Jones and Bartlett Publishers. p. 77. ISBN 978-0-7637-0060-7. Archived from the original on 2016-12-03.
- ↑ "Cholera's seven pandemics". CBC. 9 May 2008. Retrieved 15 July 2018.