Jump to content

Urwibutso rwa Jenoside

Kubijyanye na Wikipedia

Inyandikorugero:Infobox Musée

Urwibutso rwa Jenoside yakorewe abatutsi rwa Kibuye

jenoside yakorewe abatutsi yabaye muri Mata 1994 i Kibuye, umujyi muto uherereye mu burengerazuba bw'u Rwanda ku nkombe z'ikiyaga cya Kivu, mu gihe cya Jenoside y akorerwe abatutsi mu Rwanda .

Urwibutso rwubatswe ahahoze urusengero rya kera, iruhande rwa stade ishaje ya Gatwaro ahabereye iyicwa rubozo ry'abatutsi, buzengurutswe kandi bufungwa n’inzego z’ibanze. Ku kibanza cyahoze ari stade, ubu hubatswe ishuri, rihuza urwibutso.

Aho biherereye

[Hindura | hindura inkomoko]
Inyandikorugero:Carte/MemorialsRwanda

Urwibutso rwubatswe aho umubare mwinshi w' abatutsi wiciwe.

Ikibanza cyubatswe aho paruwasi ya yitiriwe mutagatifu Piyere ya Kibuye yahoze kandi hafi y’ahahoze sitade ya Gatwaro, ubu isimburwa n’ishuri ribanza [1] .

Uru rwibutso ni rumwe mu nzibutso zigihugu cy'u Rwanda zibuka jenoside yakorewe abatutsi mu 1994 . Izindi ni nk'urwibutso rwa Jenoside rwa Murambi, Urwibutso rwa Jenoside rwa Bisesero, Urwibutso rwa Jenoside rwa Ntarama, Urwibutso rwa Jenoside rwa Kigali n'Urwibutso rwa jenoside rwa Nyarubuye [2] .

Hariho inzibutso nyinshi za jenoside yakorewe abatutsi zagiye zikusanyirizwamo imibiri y'abatutsi bazize jenoside mu Rwanda [3] .

Amateka y'ubwicanyi

[Hindura | hindura inkomoko]
Ibidukikije bya Kibuye (Ugushyingo 2022)

Umubare munini w'abategetsi b'u Rwanda mu gihe cya jenoside waturutse mu majyaruguru no mu burengerazuba bw'igihugu. Mu gihe urugamba rwo kubohora igihugu cy'u Rwanda rwatangiraga ruhagarariwe ni ishyaka rya FPR inkotanyi,,ryinjiriye mu Rwanda riturutse mu majyaruguru, uduce two mu majyaruguru y'igihugu, imijyi nka Gisenyi na Kibuye, habaye disikuru za jenoside zatanzwe n'abayobozi ba leta.

Dukurikije imibare y'ibarura rusange ry’igihugu ryo mu 1991, abatutsi bo muri perefegitura ya Kibuye bagera ku 71.225, ni ukuvuga 15% by'abaturage .

Léon Mugesera, umunyamuryango wa MRND, yatangaje ku ya 22 Ugushyingo 1992 i Gisenyi [4] .

Kuva ku ya 20 kugeza ku ya 22 Gashyantare 1993, Kibuye yahuye n’ubwicanyi bukabije bw’Abatutsi bicwa n’abasirikare ba MRND na CDR [4] kandi ubwo bwicanyi bwakorewe no muri perefegitura ya Byumba, Gisenyi, Kibuye na Ruhengeri.

Ku ya 4 Kanama 1993, hasinywe amasezerano y’amahoro ya Arusha.

Ku ya 17 Mata 1994, igitero cyagabwe kuri stade Gatwaro, ikigo cya paruwasi yitiriwe Mutagatifu Michel ya Kibuye ndetse n’ishuri ry’ubuhinzi rya Nyamishaba .

Perefe Kayishema Clément yatanze ikimenyetso cyubwicanyi yica abatutsi ba mbere, Ezéchiel Munyakaragwe [5] .

Imwe mu mva rusange i Kibuye (Ugushyingo 2022)

Umuganga w’Ubudage wari i Kibuye mu gihe cya Jenocide avuga ko kuri stade Gatwaro no kuri paruwasi yitiriwe Mutagatifu Misheli i Kibuye hariyo umubare munini w' impunzi z’abatutsi .

Nk’uko byatangajwe na Colonel Patrick Sartre, ushinzwe iperereza ku ngabo z’Ubufaransa zari mu Rwanda mu gihe cya jenoside, abatutsi 12000 bishwe ku ya 16 na 17 Mata ku kibuga cya Sitade Gatwaro, ikigo cya paruwasi ya Kibuye, ndetse n’akarere kegeranye. Liyetona Koloneli Eric de Strabenrath yasobanuye ko yasanze imirambo 4300 yegeranye hejuru ya paruwasi kandi avuga ko muri sitade habonetse imirambo iri hagati ya 7000 na 9000 .

Muri 2020, abarokotse jenoside yakorewe abatutsi bakomeje gushakisha imibiri y'ababo bakundaga kugirango bashyingurwe mu cyubahiro ku rwibutso rwa Jenoside [6] [7] . Mu 2017, Claude Muhayimana, umukozi w’impunzi ya Rouen n’u Rwanda, yashinjwaga mu Bufaransa kuba yaragize uruhare mu bwicanyi bwabereye i Kibuye ndetse no kuba yarajyanye imitwe yitwara gisirikari ahabereye ubwicanyi bw’abatutsi mu 1994 [8] .

  1. "Kibuye, Rwanda - 2008 août - Stade Gatwaro ce mémorial, pour les 10,000 massacrés au stade Kibuye, se trouve sur le côté du terrain du stade. Insid Photo Stock - Alamy". www.alamyimages.fr. Retrieved 2022-12-17.
  2. "Sites mémoriaux du génocide : Nyamata, Murambi, Bisesero et Gisozi". UNESCO World Heritage Centre (in Icyongereza). Retrieved 2022-12-18.
  3. "Kibuye Genocide Memorial Site - Rwanda". Gorilla Trekking Uganda (in American English). Retrieved 2022-12-16.
  4. 4.0 4.1 "[[:Inyandikorugero:25e]] Commémoration du Génocide perpétré contre les Tutsis" (PDF). kwibuka.rw. Archived from the original (PDF) on 2023-04-30. Retrieved 2025-07-16. {{cite web}}: URL–wikilink conflict (help)
  5. République du Rwanda. "Le 18 avril 1994 : la mise en œuvre du génocide contre les Tutsi à travers tout le pays". Archived from the original on 2022-12-17. Retrieved 2025-07-16.
  6. AFP (2021-01-27). "Rwanda: dans l'abîme du génocide, l'extraordinaire survie à l'innommable d'Albertine". Challenges (in Igifaransa). Retrieved 2022-12-17.
  7. "Hommage au courage Dossier : Docteur Blam Wolfgang" (PDF). francegenocidetutsi.org.
  8. "A Rouen, un Franco-Rwandais renvoyé aux assises pour "complicité" dans le génocide des Tutsi". France 3 Normandie (in Igifaransa). Retrieved 2022-12-17.

Ingingo zijyanye

[Hindura | hindura inkomoko]
  • Kibuye

Ihuza ryo hanze

[Hindura | hindura inkomoko]

Inyandikorugero:PaletteInyandikorugero:Portail