Jump to content

Urwibutso rwa Gisozi

Kubijyanye na Wikipedia
Urwibutso rwo ku Gisozi

Urwibutso rwa Gisozi ni Urwibutso rwa jenocide rwa Kigali . Ruruhukiyemo imibiri y'abasaga ibihumbi 250 y'abazize jenocide yakorewe Abatutsi mu 1994. ruherereye ku musozi wa Gisozi,Urwibutso rwa Kigali ni rumwe mu zubatswe ku ikubitiro nyuma ya Jenoside yakorewe Abatutsi kuko mu 1994 aribwo umusozi wa Gisozi watoranyijwe ngo imibiri y’abazize Jenoside yakorewe Abatutsi iharuhukire. Uru rwibutso ruherereye mu Murenge wa Gisozi, Akarere ka Gasabo.[1] uru rwibutso rwubatse mu rwego rwo gufasha abarokotse jenocide n'abandi bantu bose kuzirikana ku mateka y'icyo gihe,no gukomeza kwigisha isi yose ku ngaruka zayo.[2]

Urwibutso rwo ku Gisozi

Nyuma y'ivugururwa ry'urwibutso rwo ku Gisozi Abanyarwanda barasabwa kurushaho kurusura

[Hindura | hindura inkomoko]

Ubuyobozi bw’urwibutso rwa Jenoside rwa Kigali ruri ku Gisozi bufatanyije n’inshuti zarwo, basabye abanyarwanda kutirara bareka gusura inzibutso za Jenoside, kubera urwitwazo ko baba barazisuye cyangwa ko ntaho babona ho kwibukira ku Gisozi.

Umuryango mpuzamahanga wa Aegis Trust wita ku rwibutso rwo ku Gisozi, watangaje ko ibyumba byo kwigiramo ububi bwa Jenoside, ndetse n’ikibanza cyo kwicaramo, kumva no kureba ibikorwa bijyanye no kwibuka (Amphitheatre), byamaze kubakwa.[3]

“Uru rwibutso ntirugomba guhagararira gusa ku kwerekana amateka, ahubwo twashatse ko ayo mateka [agomba kuba amateka y’isi], yaba umusingi w’ibihe byiza bizaza; niyo mpamvu hubatswe iyi ‘amphitheatre’, kuko iyo hazaga abantu barenze 1,000 baburaga aho bicara, bikaba ngombwa ko basimburana”, nk’uko Umuyobozi wa Aegis Trust, Freddy Mutanguha yabitangaje.

Abantu bagiye gusura Urwibutso

‘Amphitheatre’ yo ku Gisozi (ikibanza kigizwe n’intebe zubatswe n’amabuye) ngo ishobora kwakira abantu bagera kuri 5,000 icyarimwe, bakareba, bakumva inyigisho, imikino n’ibindi bagezwaho n’abantu bari imbere yabo, mu gikono gikozwe mu byuma kihateretse.

Urwibutso rwo ku Gisozi ngo rugiye kubakirwa kandi ikigo mpuzamahanga kibikwamo inyandiko zivuga kuri Jenoside zagiye ziba ku isi; ku buryo ngo abavuye mu bihugu bitandukanye bajya baza kuhigira amasomo yo gukumira Jenoside n’ubundi bugome bukorerwa ikiremwamuntu, nk’uko Mutangana yabisobanuye.

Amwe mu mazina y'abazize Jenocide yakorewe Abatutsi 1994

Muri iki gihe abanyarwanda basura urwibutso rwo ku Gisozi ngo baragabanutse basigara batarenga 50% bavuye kuri 70% y’abazaga mu myaka ibiri ishize ; ibyo bigaterwa n’uko benshi ngo biyumvisha ko basuye urwo rwibutso inshuro nyinshi, n’ubwo Mutangana ngo atirengagiza ikibazo cy’amikoro make kuri bamwe.

Abadepite Mutesi Anita na Jean Marie Vianney Gatabazi bo mu ihuriro rigize inshuti z’u rwibutso mu Nteko ishinga amategeko y’u Rwanda, bamenyesha ko kwibuka bitazigera bireka gukorwa, bagasaba abanyarwanda kutirara no kutumva ko gusura urwibutso rimwe bihagije.

“Abanyarwanda bagomba guhora baza hano gusura urwibutso, bakumva impamvu Jenoside yabaye kugirango itazongera kubaho; uretse ko hari benshi bataranasobanukirwa uko Jenoside yabaye”, Depite Mutesi.

Nyuma yo kubaka Amphitheatre ku Gisozi, abakozi ba banki za COGEBANKI na ACCESS baje kuhibukira, banatera inkunga izo nyubako zitararangira neza, aho Cogebanki yatanze ibihumbi 20 by’amadolari, Acces itanga ibihumbi 10 by’amadolari, yiyongera ku zindi nkunga izo banki zivuga ko zagiye zifashisha urwibutso rwo ku Gisozi.

  1. Gisozi, Murambi, Nyamata na Bisesero: Ibyo wamenya kuri izi nzibutso ziri mu murage w’Isi wa UNESCO - ICK News
  2. Microsoft Copilot: Your AI companion
  3. Nyuma y’aho Urwibutso rwa Gisozi ruvugururiwe Abanyarwanda barasabwa kurushaho kurusura - Kigali Today