Umukoresha:IGANZE/Antjie Krog
Antjie Krog (wavutse 1952) ni umwanditsi akaba n'umunyeshuri wo muri Afurika y'Epfo, wamenyekanye cyane mu mivugo ye ya kinya Afurika, raporo ye kuri komisiyo ishinzwe ukuri n'ubwiyunge, ndetse n'igitabo yanditse mu 1998 mu Gihugu Cyanjye . Mu 2004, yinjiye mu ishami ry’ubuhanzi rya kaminuza y’iburengerazuba bwa Cape nka Porofeserii udasanzwe. [1]
Ubuzima bwambere n'uburere
[Hindura | hindura inkomoko]
Krog yavutse mu 1952 mu muryango wa Afurikana w’abanditsi, akaba umukobwa w’umwanditsi w’abanyafurika Dot Serfontein . Yakuriye mu isambu i Kroonstad, muri Leta yigenga ya Oranje . [2]
Umwuga we w'ubuvanganzo watangiye mu 1970, igihe Johani Vorster yari amaze imyaka myinshi ivangura, yandika umuvugo urwanya ivanguramoko yise "Igihugu cyanjye cya mooi" ("Igihugu cyanjye cyiza") ku kinyamakuru cy'ishuri. Igisigo cyafunguwe n'umurongo, " Kyk, ek bou vir my 'n land / waar' n vel niks tel nie " ("Ndimo kwiyubakira igihugu aho ibara ry'uruhu ntacyo rivuze"). [3] [4] Byateje impagarara mu baturage be itsinda rivuga ikinyafurikansi kandi byatangajwe mu bitangazamakuru by'igihugu. Igitabo cya mbere cy’imivugo cya Krog, Dogter Van Yefuta ("Umukobwa wa Yefuta"), cyasohotse nyuma gato, mu gihe Krog yari afite imyaka cumi n'irindwi gusa. [5] "Igihugu cyanjye cya mooi" cyaje guhindurwa na Ronnie Kasrils kandi gishyirwa kumugaragaro muri Mutarama 1971 na Secheba, kikaba cyarashyizwe ku mugaragaro na Kongere y’igihugu nyafurika (ANC) i Londre. Bivugwa ko ishyaka rya ANC, Ahmed Kathrada, yasomye mu gisigo n'ijwi rirenga nyuma yo kubohorwa mu kirwa cya Robben . [6] [4]
Krog afite impamyabumenyi yakuye muri kaminuza ya Oranje Umugi wigenga (1976), MA muri Afrikaans yakuye muri kaminuza ya Pretoriya (1983), n'impamyabumenyi yo kwigisha yakuye muri kaminuza ya Afurika y'Epfo . [7] [8]
Umwuga
[Hindura | hindura inkomoko]1980: Umusizi n'umurwanashyaka
[Hindura | hindura inkomoko]Mu myaka ya za 1980 no mu ntangiriro ya za 90, yabanaga n'umugabo we ndetse n'abana bato i Kroonstad, Krog yigishaga mu ishuri ryisumbuye ry' abirabura ndetse n'ishuri ry'abarimu. Muri Kroonstad, yari umunyapoliki uhoraho- yitabira inama n’imyigaragambyo ya ANC - maze yinjira muri Kongere y’abanditsi bo muri Afurika yepfo, yashinzwe mu [4] Yatumiriwe gusoma igisigo mu giterane cya "Free Mandela " mu mujyi wa Maokeng . [4] Ibikorwa bye byo kurwanya Apartheid muri iki gihe, ndetse n’urwango bagaragaje mu baturage b’abazungu b’aba conservateurs, ni byo byanditswe mu gitabo cye cya mbere cy’imyandikire, Relaas van 'n moord (1995; "Konti y’ubwicanyi"). [9]
1990: Umunyamakuru muri TRC
[Hindura | hindura inkomoko]Antjie Krog (wavutse 1952) ni umwanditsi akaba n'umunyeshuri wo muri Afurika y'Epfo, wamenyekanye cyane mu mivugo ye ya kinya Afurika, raporo ye kuri komisiyo ishinzwe ukuri n'ubwiyunge, ndetse n'igitabo yanditse mu 1998 mu gihugu cyanjye . Mu 2004, yinjiye mu ishami ry’ubuhanzi rya kaminuza y’iburengerazuba bwa Kape nka Porofeserii udasanzwe. [1]
Kuva mu 1995 kugeza 2000, yari umunyamakuru wa radiyo muri Afrika yepfo Ishyirahamwe ryo gutangaza amakuru (SABC). [2] Yayoboye itsinda rya radiyo ryerekanaga komisiyo ishinzwe ukuri n’ubwiyunge (TRC) kuva mu 1996 kugeza 1998, kandi raporo yatanze muri iki gihe yabaye ishingiro ry’igitabo cye cya kabiri yise prose, Igihugu cy'igihanga cyanjye (1998). [9] Krog yatangaje ku izina rye ryubatse, Antjie Samuel. [9]
2000s - ubungubu: umwanditsi, amasomo, nubwenge rusange
[Hindura | hindura inkomoko]Mu myaka 20 ishize, Krog yasohoye imibumbe itatu y’imivugo mishya, ibitabo bine bya prose nigitabo cyingingo, hamwe nubuhinduzi bwinshi, harimo bibiri biva mu ndimi kavukire za Afrika. Krog yahinduye kandi ubuzima bwa Nelson Mandela, Urugendo rurerure rugana umudendezo, muri Afrikaans. [10] Yahoraga asobanura kuva mu Buholandi akajya muri Afrikaans nk'umwitozo wo kwandika. [4]
Nyuma y’itangazwa ry’igihugu cy'Igihanga Cyange , Krog yatanze ibiganiro bitandukanye kuri TRC mu Burayi no muri Amerika. [8] Vuba aha, yigishije amasomo yubuhinduzi mu kigo cya kaminuza ya Columbiya Ikigo gishinzwe kugererenya ubuvanganzo na za sosiyete. [11] Yabaye umwanditsi-atuye muri Fondasiyo y’Ubuholandi ishinzwe ubuvanganzo mu ntangiriro za 2019, muri kaminuza ya Ghent mu 2020, no muri kaminuza ya Leiden mu mpeshyi [12] [13]
Kuva mu 2004, yabaye Porofeseri udasanzwe muri kaminuza y’iburengerazuba bwa Kape akaba n’umushakashatsi mu kigo cyayo gishinzwe ubushakashatsi ku ndimi nyinshi n’ubushakashatsi butandukanye, kandi buri gihe atangaza kunegura ubuvanganzo. [1] [11]
Ubuzima bwite
[Hindura | hindura inkomoko]Krog yashakanye n'umwubatsi John Samuel. [5] Afite abana bane - Andries, Susan, Philip, na Willem - n'abuzukuru 11.
Ibisigo
[Hindura | hindura inkomoko]Krog yasohoye igitabo cye cya mbere cy’umurongo, Dogter van Yefuta("Umukobwa wa Jephta"), mu 1970. Kuva icyo gihe yasohoye ibindi bitabo byinshi. Imivugo ye ikunze kwandikwa ku buzima, ikubiyemo gutekereza ku rukundo n'inshingano z'abahanzi, kandi kuva mu myaka ya za 1980 yakunze guhangana na politiki y'amoko n'uburinganire. [2] [9] Krog yavuze ko icyegeranyo cye cya gatandatu, Yerusalemganga (1985), aricyo cya mbere gifite "umusingi wuzuye wa politiki." [4] Yandika ahanini mumirongo yubuntu. [2]
Imivugo ya Krog yakunzwe muri Afurika yepfo. Yatsindiye ibihembo bitatu bya Hertzog nibindi bihembo byinshi by'igihugu. Imivugo ye yahinduwe mu Cyongereza, Igiholandi, Igifaransa, n'izindi ndimi nyinshi. [2] Byasohotse bwa mbere mucyongereza muri Hasi ku Ruhu rwanjye rwa Nyuma (2000).
Asubiramo Kleur kom nooit alleen nie (2000), Leon de Kock yaranditse ati: "Yitiranya imitungo, yaba igitsina ndetse na politiki ... yanze kureka kugerageza kuvuga amajwi y'igihugu." [6] Mu gitabo cya JM Coetzee Ikarita yumwaka mubi, umuntu nyamukuru avuga ibi bikurikira bya Krog:
Insanganyamatsiko ye nini: uburambe bwamateka muri Afrika yepfo mubuzima bwe. Ubushobozi bwe nk'umusizi bwiyongereye mugusubiza ikibazo, yanga gutwarwa. Koresha umurava ushyigikiwe n'ubwenge bukaze, bwigitsina gore, numubiri wuburambe butera umutima gushushanya ... Nta muntu wo muri Ositaraliya wandika ku bushyuhe bwera bugereranywa. Ikintu cya Antjie Krog kirantangaje nkikirusiya rwose. Muri Afurika y'Epfo, kimwe no mu Burusiya, ubuzima bushobora kuba bubi; ariko mbega ukuntu umwuka wintwari usimbuka gusubiza! [14]
Inyandiko n'ibitari ibihimbano
[Hindura | hindura inkomoko]Azwi cyane mu gitabo cyitwa Igihugu cy'Igihanga Cyanjye (1998), gishingiye ku byamubayeho atanga raporo kuri TRC. Harimo ibintu bigize memoire na documentaire, nyuma yaje gukinishwa muri filimi yo mu 2004 yakinnye na Samweli L. Jakisoni na Juliyete Binoshe . Guhindura ururimi (2003), igitabo cya kabiri cya prose ya Krog mu Cyongereza, kigaragaza intambwe imaze guterwa - haba muri Afurika y'Epfo ndetse no mu buzima bwa Krog - kuva amatora ya mbere ya demokarasi yabaye mu 1994 . [9] Nyuma yigihe kigezweho cyo guhuza ibihimbano, imivugo, na raporo, iboha imirongo ya autobiografiya hamwe ninkuru zabandi kugirango bandike urugamba rwo guharanira indangamuntu, ukuri nagakiza. Umutwe w'iki gitabo ufite ibisobanuro bya politiki n'abikorera ku giti cyabo: uruhare rugabanuka rw'Abanyafurika mu biganiro mbwirwaruhame rugaragarira mu ndege ye bwite mu Cyongereza nk'ururimi gakondo rw'imirimo ye. Avuga ku materaniro yagiranye na Mandela ubwo yahinduraga ubuzima bwe muri Afurika, atekereza ku mibanire ye n’ururimi rwa Afurika, rwaje kuba rufitanye isano rya hafi na Apartheid . Gusabiriza kuba Umwirabura (2009) bifite uburyo busa kandi bushingiye ku nsanganyamatsiko zijyanye na prose ya Krog mbere mu Cyongereza, kandi umwanditsi we ayamamaza ko ari iya gatatu muri trilogy idasanzwe. [15]
Hariho Ihene: Iperereza ku buhamya bwa komisiyo ishinzwe ukuri kwa Notrose Nobomvu Konile (2009) ni umurimo w’amasomo atari ibihimbano, wanditswe na Nosisi Mpolweni na Kopano Ratele. Igitabo gikurikira uburyo abanditsi bagerageje kumvikanisha uburambe bw'umugore umwe, ubuhamya bwa TRC bwerekeye urupfu rwumuhungu we, bwatanzwe mu ikigisosa, bwasaga nkibidasanzwe kandi ntibyumvikana kubumva abumva ibisobanuro byicyongereza. [16]
Inyandiko ya Krog iyobowe n’inyandiko ya JM Coetzee na Njabulo Ndebele, ndetse n’ibikorwa bitandukanye byahinduwe biva mu ndimi kavukire zo muri Afurika, hamwe na hamwe avuga ko "yarokoye ubuzima bwe":
Inyandiko nyafurika zampaye uburyo bwo kwiyumvisha isi ko nabanye ubuzima bwanjye bwose, ariko sinari nzi neza (ubujyakuzimu bwimbitse, ubujyakuzimu n'ubwiza), mugihe Coetzee yampaye ibikoresho byo gukora ibice bifatika. [4]
Gukina amakinamico
[Hindura | hindura inkomoko]Umukino wa Krog wenyine, Waarom ni dié wat voor toyi-toyi altyd so vet? ("Kuki abafite toyi-toyi imbere bahora babyibushye cyane?") Yakozwe mu 1999, ifungura mu iserukiramuco ry'ubuhanzi rya Aardklop. [17] Ikinamico yari iyobowe na Marthinus Basson. Mu bihembo bya 1999/2000 FNB Vita Regional Theatre Awards (Bloemfontein), umusaruro watorewe ibihembo birindwi, harimo Umusaruro mwiza hamwe ninyandiko nziza yumukino mushya wa Afrika yepfo. [18] Mu magambo ya Krog, ikinamico ivuga "imbaraga zamoko abiri yo kwinjira mubiganiro." [9]
Ubusobanuro bwa Krog muri Afrikaans bwa Mamma Medea na Tom Lanoye bwerekanwe muri Afurika y'Epfo mu 2002, kandi buyobowe na Basson. [17] 'n Ander tongval, ubusobanuro bwa Afrikaans bw'igitabo cye A Guhindura Ururimi, yahinduwe na theatre na Saartjie Botha kandi yateguwe mu 2008 iyobowe na Jaco Bouwer. [19]
Ikirego cyo gukopera
[Hindura | hindura inkomoko]Mu 2006, umusizi Sitefano Watson, icyo gihe wari ukuriye ishami ry’icyongereza muri Kaminuza ya Kape Tawuni, yashinje Krog icyaha cyo gukopera . Yanditse mu isubiramo ry'ubuvanganzo ryitwa Itandukaniro Rishya, yavuze ko Igihugu cyanjye cya Gihanga cyakoresheje interuro zo mu nyandiko ya Ted Hughes yo mu 1976, "Umugani n'Uburezi." Watson yavuze kandi ko igitekerezo cya Die sterre sê 'tsau', 2004 cyatoranijwe mu mivugo kavukire cyateguwe kandi gihindurwa na Krog, cyakuwe mu cyegeranyo nk'icyo yari yatangaje mu 1991. [20] Krog yahakanye yivuye inyuma ibyo aregwa, avuga ko atari yarigeze amenya inyandiko ya Hughes kugeza amaze gusohora Igihugu cyanjye cya gihanga, kandi ko yari yarashimangiye neza inkomoko ye muri Die sterre sê 'tsau' . [20]
Imirimo
[Hindura | hindura inkomoko]Ibisigo
[Hindura | hindura inkomoko]- Umukobwa wa Yefuta (1970)
- Januarie-suite (1972)
- Beminde Antarktika (1974)
- Mannin (1974)
- Otters muri Bronslaai (1981)
- Yeruzalemu (1985)
- Umukecuru Anne (1989; Igisobanuro cyicyongereza: Umukecuru Anne: Amateka mu murongo, 2017)
- Gedigte 1989–1995 (1995)
- Kleur kom nooit alleen nie (2000)
- Verweerskrif (2005; igisobanuro cyicyongereza: Bereft yumubiri, 2006) [7]
- Mede-wete (2014; igisobanuro cyicyongereza: Synapse, 2014)
- Gusahura (2022); [21] Ubusobanuro bw'icyongereza: Pillage, 2022)
Ibisigo byakusanyijwe
- Eerste gedigte (2004)
- Digter ijambodende: 'n keur (2009), yakozwe na Krog
- 'n Vry vrou (2020), yakozwe na Karen de Wet
Ibisigo byatoranijwe bisobanurwa mu cyongereza
- Hasi kuruhu rwanjye rwa nyuma (2000)
- Uruhu (2013)
Ibisigo kubana
- Mankepank en ander monsters (1989)
- Voëls van anderste vere (1992)
- Fynbosfeetjies (2007; igisobanuro cyicyongereza: Fynbos Fairies ), hamwe na Fiona Moodie [22]
Ibisigo
[Hindura | hindura inkomoko]- Die trek die dye aan (1998), icyegeranyo cy'imivugo y'ikinyafurikansi, yafatanije na Johann wa Lange
- Met woorde soos yahuye na kerse (2002), guhitamo imivugo mu ndimi kavukire zo muri Afrika yepfo, yatunganijwe kandi ihindurwa mu kinyanyafurikansi na Krog
- Die sterre sê 'tsau' (2004), gutoranya ibisigo 35 San, byateguwe kandi bihindurwa muri Afrikaans na Krog
Inyandiko n'ibitari ibihimbano
[Hindura | hindura inkomoko]- Relaas van 'n moord (1995; igisobanuro cy'icyongereza: Konti yubwicanyi, 1997)
- Igihugu cy'Igihanga Cyanjye(1998)
- Guhindura Ururimi (2003)
- Gusaba kuba Umwirabura (2009)
- Hariho Ihene: Iperereza ku buhamya bwa komisiyo ishinzwe ukuri kwa Notrose Nobomvu Konile (2009), hamwe na Nosisi Mpolweni na Kopano Ratele [16]
- Igihe giteganijwe: Kwibuka n'amagambo nyuma ya komisiyo ishinzwe ukuri n'ubwiyunge muri Afrika yepfo (2013)
Ikinamico
[Hindura | hindura inkomoko]- Waarom ni dié wat voor toyi-toyi altyd so vet? (1999)
- Lang pad na vryheid (2000), kuvanwa mu Icyongereza urugendo rererure rugana umudendezo rwa Nelson Mandela
- Domein van glas (2002), uhereye mumateka yu Buholandi Een Mond vol Glas na Henk van Woerden
- Mamma Medea (2002), ukomoka mu Buholandi / Flamish gukina Mamma Medea na Tom Lanoye
- Ibinyugunyugu byirabura: Ibisigo byatoranijwe (2007), hamwe na Andereya Brink, bivuye mu mivugo yo muri Afurikanzi ya Ingrid Jonker
- Die Maanling (2021), yakuwe mu gitabo cy'abana b'Abongereza The Moonling (2018) cyanditswe na Tjaart Lehmacher na Pawula Oelofsen [23]
Ibihembo
[Hindura | hindura inkomoko]Ibisigo
- Igihembo cya Bujeni Marais (1973), kuri Januarie-suite [24]
- Igihembo cya Reina Prinsen Geerligs (1976)
- Igihembo cya Rapport (1987), kubwa Yeruzalemu [25]
- Igihembo cya Hertzog (1990), kuri Lady Anne [4]
- Igihembo cya FNB Vita Igihembo (2000), Kumanuka Kuruhu rwanjye rwa nyuma [2]
- RAU-Prys vir Skeppende Skryfwerk (2001), kuri Kleur kom nooit alleen nie [24]
- Igihembo cya Protea kubisigo byiza bya Afrikaans (2006), kuri Verweerskrif [2]
- Igihembo cya Elizabeti Eybers (2015), kuri Mede-wete [26]
- Igihembo cya Hertzog (2017), kuri Mede-wete [4]
Inyandiko
- Igihembo cya Alan Paton kubitari ibihimbano (1999), kubwigihugu cyanjye cya gihanga [2]
- Nielsen Booksellers 'Choice Award (1999), kubwigihugu cyigihanga cyanjye [2]
- Igihembo cya Olive Schreiner (2000), kubera Igihugu cyanjye cya gihanga [2]
- Nielsen Bookellers 'Choice Award (2004), kubera Guhindura Ururimi [2]
Ubuhinduzi
- Igihembo cy’Abahinduzi bo muri Afurika yepfo cyahawe igihembo cy’ubuhinduzi buhebuje (2001-3), kubera Met woorde soos yahuye na kerse [27]
Itangazamakuru
- Ishyirahamwe ry’abanyamakuru b’abanyamahanga (1996)
- Umudari w'icyubahiro kubera ibikorwa by'indashyikirwa mu itangazamakuru ryo muri Afurika y'Epfo (1997)
Ibihembo byombi byitangazamakuru byasangiwe nabandi bagize itsinda rya raporo ya TRC ya SABC.
Ibyagezweho mubuzima bwose
- Igihembo cya Fondasiyo y'umuco w'amahoro ya Hiroshima (2000) [28] [2]
- Klein Karoo Nasionale Kunstefees Igihembo cy'abanyafurika Onbeperk Igihembo kubitekerezo bishya (2004) [29]
- Igihembo cya Sosiyete nkuru yo muri kaminuza yo mu Burayi bwo Hagati (2005) [30]
- Igihembo cya SALA Lifetime Achievement Award (2015) [31]
- Gouden Ganzenveer (2018) [32]
Krog yahawe kandi impamyabumenyi y'ikirenga y'icyubahiro yakuye ku ivuriro rya Tavistock muri kaminuza y'iburasirazuba bwa Londere, kaminuza ya Stellenbosch, kaminuza ya Leta y'ubuntu, na kaminuza ya Nelson Mandela Metropolitan . [1]
- ↑ 1.0 1.1 1.2 1.3 "Antjie Krog". University of the Western Cape. Archived from the original on 14 June 2011.
- ↑ 2.00 2.01 2.02 2.03 2.04 2.05 2.06 2.07 2.08 2.09 2.10 2.11 Vijoen, Louise (2009-03-01). "Antjie Krog: Extended Biography". Poetry International. Archived from the original on 7 November 2021. Retrieved 2021-11-06. Cite error: Invalid
<ref>tag; name ":1" defined multiple times with different content - ↑ Garman, Anthea (February 2009). "Antjie Krog, Self and Society: The Making and Mediation of a Public Intellectual in South Africa" (PDF).
- ↑ 4.0 4.1 4.2 4.3 4.4 4.5 4.6 4.7 4.8 McDonald, Peter (2020-09-01). "An exchange with Antjie Krog". Art & Action (Artefacts of Writing) (in Icyongereza). Archived from the original on 22 September 2020. Retrieved 2021-11-06. Cite error: Invalid
<ref>tag; name ":3" defined multiple times with different content - ↑ 5.0 5.1 "Antjie Krog". Penguin Random House South Africa. Archived from the original on 9 October 2017. Retrieved 2021-11-06.
- ↑ 6.0 6.1 "Words of passion and power from Antjie Krog". Mail & Guardian (in Icyongereza). 2015-10-16. Retrieved 2021-11-06.
- ↑ 7.0 7.1 "Antjie Krog, Author at LitNet". LitNet. Retrieved 2021-11-06.
- ↑ 8.0 8.1 "Antjie Krog". South African History Online. Archived from the original on 26 September 2017. Retrieved 2021-11-06.
- ↑ 9.0 9.1 9.2 9.3 9.4 9.5 : 43–62.
{{cite journal}}: Cite journal requires|journal=(help); Missing or empty|title=(help) - ↑ Krog, Antjie (2018). "In his own words?". Chartered Institute of Linguists. Archived from the original on 25 May 2020. Retrieved 2021-11-06.
- ↑ 11.0 11.1 "Centre for Multilingualism and Diversities Research People: Research Fellows". University of the Western Cape (in Icyongereza). Archived from the original on 7 November 2021. Retrieved 2021-11-06.
- ↑ "Antjie Krog as WiR in Amsterdam". Nederlands Letterenfonds. Archived from the original on 30 January 2019. Retrieved 2021-11-06.
- ↑ "Antjie Krog writer in residence at Leiden University this autumn". Leiden University (in Icyongereza). 7 June 2021. Retrieved 2021-11-06.
- ↑ . p. 199.
{{cite book}}: Missing or empty|title=(help) - ↑ "Begging To Be Black". Penguin Random House (in Icyongereza). Archived from the original on 7 October 2017. Retrieved 2021-11-06.
- ↑ 16.0 16.1 Basson, Adriaan (2009-06-05). "The dream truths of Notrose Konile". Mail & Guardian (in Icyongereza). Archived from the original on 7 November 2021. Retrieved 2021-11-06.
- ↑ 17.0 17.1 "Antjie Krog (1952–)". LitNet. 2018-10-22. Retrieved 2021-11-06.
- ↑ "FNB Vita Regional Theatre Awards 1999/2000". Artslink (in Icyongereza). 2000-06-20. Archived from the original on 8 November 2021. Retrieved 2021-11-06.
- ↑ "Smorgabord of Afrikaans theatre". Artslink (in Icyongereza). 2008-07-31. Archived from the original on 7 November 2021. Retrieved 2021-11-06.
- ↑ 20.0 20.1 Carroll, Rory (21 February 2006). "South African author accused of plagiarism". The Guardian. Retrieved 15 June 2010.
- ↑ "Antjie Krog, Carien Smith met UJ-pryse vereer". Maroela Media (in Ikinyafurikaneri). 2023-04-03. Retrieved 2025-05-14.
- ↑ "Fynbos Fairies launches at the CTBF and you're invited. See what Antjie Krog has to say about this delightful book of children's verse". LitNet. 2007-06-13. Archived from the original on 3 July 2016. Retrieved 2021-11-06.
- ↑ "Die Maanling (hardeband)". The Moonling (in Afrikaans). Archived from the original on 7 November 2021. Retrieved 2021-11-06.
{{cite web}}: CS1 maint: unrecognized language (link) - ↑ 24.0 24.1 "Antjie Krog". NB Publishers. Archived from the original on 7 November 2021. Retrieved 2021-11-06.
- ↑ "Antjie Krog". Puku (in Icyongereza). Archived from the original on 7 November 2021. Retrieved 2021-11-06.
- ↑ "Winners of the 2015 Media24 Books Literary Awards Announced in Cape Town". Sunday Times Books (in Icyongereza). 2015-06-05. Archived from the original on 9 June 2015. Retrieved 2021-11-22.
- ↑ "The SATI Award for Outstanding Translation 2003". South African Translators' Institute. 28 June 2004. Archived from the original on 30 July 2004.
{{cite web}}: CS1 maint: unfit URL (link) - ↑ "The Laureates". Edita & Ira Morris Hiroshima Foundation (in Icyongereza). Archived from the original on 22 March 2016. Retrieved 2021-11-06.
- ↑ "Honourees". KKNK. Archived from the original on 16 May 2022. Retrieved 7 November 2021.
- ↑ "CEU Open Society Prize Winners". Central European University. Archived from the original on 2 July 2017. Retrieved 2021-11-06.
- ↑ "2015 South African Literary Awards (SALAs) Winners Announced". Sunday Times Books (in Icyongereza). 2015-11-09. Archived from the original on 15 November 2015. Retrieved 2021-11-22.
- ↑ "Krog first South African to receive prestigious Dutch cultural award". SABC News. (in American English). 2018-01-16. Archived from the original on 18 January 2018. Retrieved 2021-11-06.
Reba
[Hindura | hindura inkomoko]Inyandikorugero:Authority controlAntjie Krog (wavutse 1952) ni umwanditsi akaba n'umunyeshuri wo muri Afurika y'Epfo, wamenyekanye cyane mu mivugo ye ya kinya Afurika, raporo ye kuri komisiyo ishinzwe ukuri n'ubwiyunge, ndetse n'igitabo yanditse mu 1998 mu gihugu cyanjye . Mu 2004, yinjiye mu ishami ry’ubuhanzi rya kaminuza y’iburengerazuba bwa Cape nka Porofeserii udasanzwe. [1]
- Conradie, Pieter. Geslagtelikheid mu rupfu Antjie Krog-teks. Elserivier: Nasionale Handelsdrukkery, 1996. ISBN 0620207191
- Van Niekerk, Jacomien. 'Baie ijambo': identiteit en transformasie na Antjie Krog. Pretoriya: Van Schaik, 2016. ISBN 0627035302
- Viljoen, Louise. Ons ongehoorde soort: beskouings oor die werk van Antjie Krog. Stellenbosch: Itangazamakuru ryizuba, 2009. ISBN 1920109986
Imivugo ya Krog yakunzwe muri Afrika yepfo. Yatsindiye ibihembo bitatu bya Hertzog nibindi bihembo byinshi by'igihugu. Imivugo ye yahinduwe mu Cyongereza, Igiholandi, Igifaransa, n'izindi ndimi nyinshi. [2] Byasohotse bwa mbere mucyongereza bivuga ngo Hasi kuruhu rwange rwanyuma (2000).
- Beukes, Marthinus. "Ivuka ry 'umugore mushya': Antjie Krog na gynogenezi nka disikuru yimbaraga". Muri Shifting Selves: Inyandiko za nyuma ya Apartheid ku Itangazamakuru, Umuco n'Indangamuntu (ed. Herman Wasserman & Sean Jacobs), 167–180. Cape Town: Kwela, 2003. ISBN 0795701640
- Brown, David & Krog, Antjie. " Guhanga ibihimbano: ikiganiro " (ikiganiro). Kwandika ubu 23 (1): 57-70, 2011. DOI: 10.1080 / 1013929X.2011.572345
- Garman, Antheya. Antjie Krog hamwe na rubanda nyuma ya Apartheid: Kuvuga ibisigo kubutegetsi. Pietermaritzburg: Itangazamakuru rya KwaZulu-Natal, 2015. ISBN 9781869142933
- Krog, Antjie. " 'Njye, njye, njye, njye, uwanjye!': Ibihimbano bya Autobiographical na 'I' ". Isubiramo ry'Icyongereza 22: 100-107, 2005. DOI: 10.1080 / 10131750485310111
- Lütge, Judith & Coullie, Andries Visagie (ed.). Antjie Krog: Imyitwarire yumubiri nubundi. Pietermaritzburg: Itangazamakuru rya KwaZulu-Natal, 2014. ISBN 1869142535
- McDonald, Peter D. "Kurenga ubusobanuro: Antjie Krog n '' ururimi kavukire '". Mu bihangano byo Kwandika: Ibitekerezo bya Leta n’abaturage b’inzandiko kuva Matayo Arnold yandikiye Xu Bing. Oxford: Itangazamakuru rya kaminuza ya Oxford, 2017. ISBN 9780198725152
- Strauss, Helene. “ Kuva muri Afrikaner kugera muri Afurika: umweru na politiki yo guhindura mu gitabo cya Antjie Krog Guhindura Ururimi ”. Indangamuntu nyafurika 4 (2): 179-194, 2006. DOI: 10.1080 / 14725840600761112
- Viljoen, Louise. " Umubyeyi nk'inyandiko ibanziriza iyi: (auto) kwandika biografiya mu gitabo cya Antjie Krog Guhindura Ururimi ". Kwandika kurubu 19 (2): 187-209, 2007. DOI: 10.1080 / 1013929X.2007.9678280
- Viljoen, Louise. " Guhindura no guhinduka: Ubusobanuro bwa Antjie Krog bw'umurongo kavukire wo muri Afurika y'Epfo muri Afrikaans ". Igenzura2 11 (1): 32-45, 2006. DOI: 10.1080 / 18125441.2006.9684200
- Iburengerazuba, Mariya. "Metamorphose ya sole / roho: igicucu cyera muri Antjie Krog Guhindura Ururimi ". Mubagore bera bandika cyera: Indangamuntu no guhagararirwa muri (Post-) Ubuvanganzo bwa Apartheid yo muri Afrika yepfo. Cape Town: Ibitabo bishya bya Afurika, 2012. ISBN 0864867158
- Wicomb, Zoë . "Inyandiko eshanu zo muri Afrikaner no kuvugurura umweru". Indangamuntu 23 (1): 363-383, 1998
Ihuza ryo hanze
[Hindura | hindura inkomoko]- Amashusho ya gahunda ya tereviziyo arimo Krog
- "Imbabazi nyafurika - zifite ubuhanga bukabije ku Burengerazuba" (ijambo ritangiza iserukiramuco mpuzamahanga ry'ubuvanganzo rya Berlin 2004)
[[Ikiciro:Umugore,]] [[Ikiciro:Afurika y’Epfo]] [[Ikiciro:Umunyamakurukazi]] [[Ikiciro:Umwanditsi kazi]] [[Ikiciro:Pages with unreviewed translations]]
- ↑ "Antjie Krog". University of the Western Cape. Archived from the original on 14 June 2011.
- ↑ Vijoen, Louise (2009-03-01). "Antjie Krog: Extended Biography". Poetry International. Archived from the original on 7 November 2021. Retrieved 2021-11-06.