Mélanie de Salignac
Mélanie de Salignac (1741-1763) [1] yari umuhanga mu muziki w’umufaransa utabona, kandi ibyo yagezeho n’ubwo yari afite ubumuga byavuzwe mu nyandiko za Diderot.
Yavutse i Château de Mons (Charente-Maritime) [fr], ari umukobwa w’umushoramari Pierre Vallet de Salignac na Marie-Jeanne Élisabeth Volland, wari mushiki wa Sophie Volland . Musaza we mukuru yari umunyapolitiki Nicolas-Thérèse Vallet de Salignac [fr] .
Yavukiye atabona amaso, kera cyane mbere y’uko Braille ivumburwa mu 1829, ariko yize kwiyigisha gusoma akoresheje inyuguti ziri ku makarita yatemwe, kandi yageze ku bintu byinshi akoresheje kumva no gukoraho. Yatekereje uburyo bwo gukoresha ibimenyetso by’umuziki bishobora kumvwa no gukorwaho, yakoresheje gusoma ibihangano by’umuziki no guhanahana ubutumwa n’inshuti.
Diderot yanditse ku byo yagezeho mu nyandiko ye yitwa “Addition to the Letter on the Blind”.[2] Yagaragaje ko yize algebra, jiometri, ubumenyi bw’isi n’inyenyeri. Yandikaga akoresheje umuneke ku rupapuro rwagutse kandi yasomaga ibitabo byanditswe byihariye ku buryo byamufashaga. Yanacanaga imyenda kandi akina imikino y’amakarita. Yafashe ibyigisho n’ubuhanga bwe nk’ishyushyo kandi yemeza ko abantu batabona bagomba kwigishwa hashingiwe ku bushobozi bwabo busanzwe, aho kwibanda ku kutabona kwabo.
Umurage
[Hindura | hindura inkomoko]Valentin Haüy yatangiye kwigisha abanyeshuri batabona mu myaka ibiri gusa nyuma y’uko “Addition to the Letter on the Blind” ya Diderot yasohotse. Bifatwa nk’uko yashishikajwe n’ibyagezweho na De Salignac ndetse n’undi muhanga mu muziki utabona,Maria Theresia von Paradis.
Reba
[Hindura | hindura inkomoko]- ↑ Hawkins, John Walter. "Heny Gardner's Trust for the Blind: Information, Development and Decline". Retrieved 2023-04-30.
- ↑ Diderot, Denis. "Diderot's Philosophical Works". Retrieved 2009-05-04.