Igipimo cyo gutesha agaciro
Igipimo cy'ubumuga ni ijanisha rigamije kwerekana urwego rw'umuntu uhoraho kumubiri cyangwa mumutwe. Ku bantu bagize impanuka cyangwa uburwayi bumara igihe kirekire cyangwa buhoraho mugukoresha igice cyumubiri wabo cyangwa imikorere y'umubiri, igipimo cy'ubumuga gishobora gukoreshwa mugupima ubushobozi bw'umuntu. Ubumuga busobanurwa nko gutandukana cyane n'ubuzima busanzwe bw'imikorere. [1] Ubumuga busobanura neza gutandukana ku imiterere ihamye y'umuntu nubushobozi bwa muntu, hamwe n'ubuvuzi bundi bushya, ingaruka kubikorwa by'umuntu mu buzima bwe buri munsi ntibishobora guhinduka. [2] Ibyo biba byarageze ku rwego aho bashobora gupimwa urwego rw’ihungabana, kandi uwo murwayi aba ageze ku rwego rwitwa “Maximum Medical Improvement (MMI) ni ukuvuga ko nta gukira kurenze ubwo bitegerejwe zitaziguye umuntu afite. [3] nubwo ibyo bitandukanyirizo bitandukanijwe bikunze gukoreshwa nimiryango ya leta nk'igipimo cyubumuga, cyangwa kugena indishyi zikwiye kubera impanuka cyangwa igikomere. Gukoresha ibimenyetso byubuvuzi hamwe n’impuguke zumvikanyweho murwego bizamura uburinganire nuburinganire murwego rwo guta agaciro. [4]
Amabwiriza ya AMA (American Medical Association) agerageza gushyiraho uburyo buhamye bwo gupima urwego rw’ihungabana hashingiwe ku bipimo bifatika nk’urugero rw’ubumuga bwo kumva rugaragazwa na Decibel Sum Hearing Loss (DSHL) cyangwa ibizamini by’ubushobozi bwo kubona neza (visual acuity tests).[5]
Nubwo hari ubwo buryo bwo kugerageza gushyiraho ihame, amanota y’ihungabana atangwa ku muntu umwe n’abaganga batandukanye rimwe na rimwe aratandukana cyane, bikaba ikibazo kuko bituma haboneka kutajyana n’uburinganire mu isuzuma ry’ihungabana [6]
Reba kandi
[Hindura | hindura inkomoko]Reba
[Hindura | hindura inkomoko]- ↑ Cocchiarella, Linda (2001). Master the AMA Guides Fifth: A Medical and Legal Transition to Guides to the Evaluation of Permanent Impairment, Fifth Edition. Chicago, Ill: AMA Press. ISBN 978-1579471040.
- ↑ Sims, Dorothy. "JD". Medscape. Retrieved 4 December 2023.
- ↑ van Oosterom, FJ; Ettema AM; Mulder PG; et al. (January 2007). "Impairment and disability after severe hand injuries with multiple phalangeal fractures". J. Hand Surg. Am. 1. 32 (1): 91–5. doi:10.1016/j.jhsa.2006.05.017. PMID 17218181.
- ↑ "AMA Guides® to the Evaluation of Permanent Impairment: an overview". American Medical Association (in Icyongereza). 2024-10-09. Retrieved 2024-10-28.
- ↑ Cocchiarella, Linda (2001). Master the AMA Guides Fifth: A Medical and Legal Transition to Guides to the Evaluation of Permanent Impairment, Fifth Edition. Chicago, Ill: AMA Press. ISBN 978-1579471040.
- ↑ Mayer, RS; Chen IH; Lavender SA; et al. (1 July 1995). "Variance in the measurement of sagittal lumbar spine range of motion among examiners, subjects, and instruments". Spine. 13. 20 (13): 1489–93. doi:10.1097/00007632-199507000-00008. PMID 8623068. S2CID 40661858.