Cederberg
Cederberg n'imisozi itangaje cyane, imisozi igera kuri kilometero 200 (200km) mu majyaruguru ya Cape town.[1] Imisozi ya Cederberg igera kuri 50km amajyaruguru - amajyepfo na 20km iburasirazuba - iburengerazuba. Bahana imbibi n'iburengerazuba na Sandveld, amajyaruguru n'imisozi ya Pakhuis, iburasirazuba n'amasoko ya Springbok n'amajyepfo n'imisozi ya Kouebokkeveld na Skurweberge. Umuhanda munini winjira,N7, ugana iburengerazuba bwurwego. Imijyi yegeranye ni Citrusdal mu majyepfo ashyira uburengerazuba na Clanwilliam mu majyaruguru. Agace gatuwe cyane.
Hariho imisozi myinshi izwi muriyo harimo Sneeuberg (2026m) na Tafelberg (1969m). Tafelberg ( Afrikaans ya "Umusozi wameza") ntigomba kwitiranywa n'umusozi w'ameza muri Cape Town. Ahantu nyaburanga hagaragara harimo umusaraba wa Maltese, Wolfberg Arch na Wolfberg Cracks.
Ikiranga ako gace gisobanuwe neza n'amabuye y'umucanga , akenshi ritukura mu mabara. Iri tsinda ryibitare ririmo imirongo ya shale kandi mu myaka yashize havumbuwe ibintu bike by,ingenzi byavumbuwe muri ibyo byiciro. Ibisigazwa by’ibinyabuzima ni amafi ya mbere kandi byatangiye kuva miliyoni 450 kuva mugihe cya Ordovic. [1]
Ibimera n'ibinyabuzima
[Hindura | hindura inkomoko]Ibimera byiganjemo ni Mediterranean fynbos mu bishanga byo mu majyepfo no mu burengerazuba, bigahinduka igice cy’ubutayu mu majyaruguru no mu burasirazuba.imyerezi ya Clanwilliam iri mu kaga( Widdringtonia wallichii ) yo mu muryango Cupressaceae hamwe na protea ya shelegi( Protea cryophila ) ya Proteaceae yanduye muri kariya gace, iboneka gusa mu turere twa kure cyane hejuru y’imisozi.
Inyamanswa zo muri ako gace ni feids ingwe ( Panthera pardus ) na caracal(Caracal caracal). Izindi nyamabere zirimo hyrax (Procavia capensis) cyangwa "dassie", meerkats (Suricata suricatta) n'izindi mongoose( Herpestidae), antelopes nini( urugero :bontebok Damaliscus pygargus dorcas na gemsbok Oryx gazella) Hariho kandi inyoni nyinshi, inyamaswa z’inyamabere nto, ibikururuka hasi n'udukoko.
Andi moko yugarijwe aboneka mu gace k'ubutayu bwa Cederberg harimo cyprinide Clanwilliam y'umuhondo ( Labeobarbus capensis, abatishoboye), Clanwiliam redfin( Barbus calidus,abatishoboye) na sawfin ( Barbus serra, iri mu kaga).
Ibikorwa byabantu
[Hindura | hindura inkomoko]Amateka
[Hindura | hindura inkomoko]Mu buvumo no hejuru y’akarere kose, ibihangano bya San rock birashobora kuboneka, gihamya y'abantu ba mbere b'abantu. Gutura mu Burayi byazanye amashyamba n’ubuhinzi bumwe na bumwe, bituma hasenywa cyane ibiti by'amasederi byaho, ibihumbi n'ibihumbi bitemwa ku nkingi za telefone, ibikoresho byo mu nzu ndetse n'amazu. Kugera kwi Burayi kwanatumye abaturage ba San bakurwaho. Mu majyaruguru,sitasiyo ya kera ya Moraviya ya Wupperthal iracyahari, umutima w’umuryango muto uhinga, kandi ubamo inganda zaho zitanga veldskoene, inkweto gakondo zoroshye.
Birashoboka ko Cederberg yari ikibuga cy'amajyepfo cy'intambara ya kabiri ya Boer. Itsinda rito ry'inyeshyamba za Boer ryinjiye muri kariya gace kuva muri repubulika ya Boer, mu bilometero amagana ugana mu majyaruguru, bizeye ko bazatera inkunga abaturage benshi mu bahinzi baho bakomoka mu Buholandi. Muri ibyo barananiwe; abahinzi bashobora kuba badafite impuhwe nke zo kubongereza ariko bari bafite imyumvire iboneye n'inde uzatsinda intambara. Bavuga ko abakomando ba Boer bahuye na Cederberg n'umwongereza wenyine, abategeka kwiyegurira. Baramusetse, kuko yari umwe kandi bari benshi kandi bagerageza kumutekerezaho, berekana ibyiringiro by'umwanya we. Yanze gusubira inyuma arangije arashwe. Aho yaguye ubu yitwa Engelsmanskloof ("Ikibaya cy'umwongereza").
Ubuhinzi
[Hindura | hindura inkomoko]Ubutaka bwo guhinga bugarukira ku butumburuke, ikirere cyumutse, hamwe n'ubutaka bw'amabuye, kandi imirima mike irahari. Icyayi cya Rooibos nicyo gihugu kizwi cyane cyoherezwa mu mahanga, nubwo imbuto n'itabi nabyo bisarurwa mu mirima imwe n'imwe. Agace ka Cederberg karimo divayi imwe, hejuru muri Afrika yepfo. [2] Hafi yakarere ka Wupperthal hari imirima myinshi itunzwe . Ibihingwa bimwe na bimwe by'ubucuruzi biguma hafi ya sitasiyo y’amashyamba ya Alijeriya. Proteas n'ibindi bimera bya fynbos nabyo birahingwa. Imirima itari mike yahindutse abashyitsi benshi bigaburira isoko ry'ubukerarugendo bwaho ndetse n’amahanga.
Ubukerarugendo
[Hindura | hindura inkomoko]Nka gace k'ubutayu, ibikorwa byibanze ni ubukerarugendo bushingiye ku bidukikije, harimo gukambika,kuzamuka urutare no gutembera. Inkambi nkuru, Alijeriya, ikorwa na CapeNature, mu gihe izindi nka Sanddrif, Driehoek, Jamaka na Kromrivier zikorera ku giti cyabo kandi zigashinga Cedarberg Conservancy, ishyirahamwe ku bushake bwa ba nyir'ubutaka. [3]
Cederberg izwi cyane kubera ubwiza bw'inzira zo kuzamuka ku rutare cyane cyane izengurutse impinga ya Krakadouw na Tafelberg. Imeza Umusozi Sandstone ikora ibintu byiza byinzira zidasanzwe. Hariho urugendo rwinshi n'ijoro harimo ibyamamare kandi bitangaje bya Wolfberg Arch, Wolfberg Cracks na Maltese Cross.
Aka gace kandi karimo indorerezi y’inyenyeri yikunda, ikunze kwakira n'imugoroba ifunguye k'ubantu rusange. [4]
Hariho inzira zitandukanye 4x4.
Agace kanini ko mu majyaruguru ya Cederberg gafite Itorero rya Moraviya. Umudugudu wuzuye wa Wuperthal ugizwe n'inzira ya misiyoni itanga abashyitsi uburyo bushimishije bw'ubuzima bwo mu cyaro. Umudugudu kandi n'ikigo kizwi cyane cyakozwe n'intoki zikozwe mu ruhu n'inkweto. Imwe muri "buite stasies" (bisobanurwa mu buryo butaziguye nka sitasiyo yo hanze) ni Heuningvlei, agace gato keza cyane kari mu nzira yo gutunganya inzira y'amagare y'indogobe kuva mu mpinga ya Pakhuis Pass kugera mu mudugudu. Uyu mushinga wo kurwanya ubukene uterwa inkunga n’ishami rishinzwe ibidukikije n’ubukerarugendo, urimo gushiraho amacumbi y’ibikapu, ubusitani bw’ibimera n’andi masoko atandukanye y’ubukerarugendo. [5]
Amashakiro
[Hindura | hindura inkomoko]- ↑ Melanie Gosling (10 May 2005). "Fossilised fish 'ancestor' found in Cederberg". Cape Times. Archived from the original on 25 May 2005 – via Wayback Machine.
- ↑ "Cederberg Wines – Award-winning wines from high-altitude vineyards". cederbergwine.com.
- ↑ "Cederberg Conservancy". Retrieved 6 December 2023.
- ↑ "Cederberg Astronomical Observatory". cederbergobs.org.za.
- ↑ "Cederberg Heritage Route". cedheroute.co.za. Retrieved 7 January 2019.